5. april (travanj) (5.4.) je 95. dan godine po gregorijanskom kalendaru (96. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 270 dana.
Događaji
1242. – U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi, pod komandom kneza Aleksandra Nevskog, potukli njemačke i holandske ratnike, spriječivši ih da okupiraju sjeverozapadne oblasti Rusije.
1614. – Indijanka Pocahontas udala se za engleskog kolonistu Johna Rolfea.
1654. – Vestministerski sporazum, kraj prvog Englesko-Holandskog rata.
1818. – U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe porazile špansku vojsku i time obezbjedile nezavisnost Čilea.
1881. – Velika Britanija u Pretoriji zaključila mirovni ugovor s Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.
1896. – Na Olimpijskom stadionu u Atini otvorene prve Olimpijske igre (OI) moderne epohe. Olimpijada je trajala deset dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Žene se na OI takmiče od 1900. godine.
1902. – Na stadionu Ibrox Park u Glasgowu poginulo 20, a povrijeđeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom nogometne utakmice između Škotske i Engleske.
1936. – Tupelo-Gainesville Outbreak: F5 tornado je pogodio Tupelo, Mississippi, ubivši pritom 233 ljudi.
1942. – Drugi svjetski rat: Japan napao Šri Lanku
1945. – Josip Broz Tito potpisao sporazum dopuštajući privremeni ulazak Sovjetskih vojnika na područje Jugoslavije.
1955. – Vinston Čerčil napustio položaj predsjednika vlade Ujedinjenog Kraljevstva nakon indikacije slabog zdravlja.
1969. – Ogromni protesti protiv Vijetnamskog rata održani u Nju Jorku, San Francisku, Los Anđelesu, Vašington D.C.-u, i u drugim velikim gradovima Sjedinjenih Američkih Država.
1971. – Erupcija vulkana Etna na Siciliji.
1992. – Demonstracije za mir u Mostaru i Sarajevu.
1992. – Na mostu Vrbanja snajperskim hicima ubijene Suada Dilberović i Olga Sučić, prve žrtve
1992. – Srpski MUP napada školu MUP-a na Vracama u Sarajevu u kojem se nalazilo 850 polaznika ove škole, od kojih je njih polovina bilo maloljetno.
1993 – Zračne snage NATO-a počele kontrolu zračnog prostora iznad BiH
1998. – Most Akashi-Kaikyo otvoren za promet.
1999. – Libija predala dvojicu svojih državljana optuženih za rušenje putničkog aviona 1988. iznad Lockbarry, Škotska, kada je poginulo 270 putnika.
2001. – MUP Srbije dostavio Tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv Marije Milošević, kćerke bivšeg predsjednika SiCG i optuženika za ratne zločine Slobodana Miloševića. Prijava podnešena zbog krivičnog djela izazivanja opće opasnosti i neovlaštenog posjedovanja i korištenja vatrenog oružja.
2002. – Počela ofanziva izraelske vojske na Dženin.
2003. – Američke snage ušle u Bagdad.
Rođeni
1588 – Thomas Hobbes (Tomas Hobs; 5. april 1588 – 4. decembar 1679), bio je engleski filozof koji je najpoznatiji po svojim teorijama društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je Levijatan (Leviathan). U tom djelu on daje doktrinu modernih prirodnih prava.
On stvara u periodu kada robna proizvodnja u Engleskoj dovodi do antagonizma privatnih interesa, koji proizvode opsesivni egoizam. U takvnim uslovima se zakoni tržišta izražavaju kao zakoni džungle. To je jedno teško, depresivno, socijalno-patološko stanje gdje Hobs zaključuje da u robnoj tržišnoj utakmici vlada zakon “Homo homini lupus est” (“Čovjek je čovjeku vuk”). Hobs zaključuje da se u ovakvom vučijem svijetu kategorije dobra i zla, pravde i nepravde, ne mogu regulisati i riješiti sa individualnog, već isključivo sa općeg društvenog stajališta. Stoga je, po njemu, nužno potrebna država. Hobs je tvorac koncepcije duplog ugovora o nastanku i funkcionisanju države; na društveni ugovor, gdje su se ljudi dogovorili o općem dobru, nadovezuje se kraljevski ugovor gdje narod ovlaštenja prenosi na kralja. Ovaj njegov koncept o društveno-kraljevskom ugovoru, sa političkog stajališta, bio je prihvatljiv za različite političke opcije, i za liberalnu i socijalnu i monarhističku, jer je svaki od njih mogao u njemu naći nešto za sebe.
Hobsov politički koncept ugovora je u historiji Engleske imao fundamentalno značenje, jer je postojao kompromis između stranaka a ne politički radikalizam koji vodi političkim revolucijama, a to prema Hobsu stvara haotično stanje.
Hobs ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna metafizika (materijalizam) i etika (vrsta egoizma), i njegova netrepeljivost prema teoriji koje se ne suočava neposredno sa osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za skeptične i pragmatične filozofe.
1827 – Džosef Lister, engleski hirurg
1856 – Buker T. Vašington, vođa američkih crnaca
1871 – Mirko Seljan, hrvatski istraživać
1873 – Jeannine Mistinguett, francuska kabaretistica
1900 – Spencer Tracy, američki glumac
1908 – Bette Davis, američka glumica
1908 – Herbert von Karajan, austrijski dirigent
1909 – Albert R. Broccoli, američki filmski producent
1916 – Gregory Peck, američki glumac
1920 – Arthur Hailey, britanski književnik
1928 – Tony Williams, američki pjevač
1934 – Roman Herzog, njemački državnik
1937 – Colin Powell, američki političar
1950 – Agnetha Faltskog, švedska pjevačica (ABBA)
1960 – Adnan Terzić, bosanskohercegovački političar
1964 – Adil Bešić, oficir
1973 – Elodie Bouchez, francuska glumica
1978 – Franziska van Almsick, njemačka plivačica
Umrli
1697 – Karl XI, švedski kralj
1944 – Isolde Kurz, njemačka književnica
1964 – Douglas McArtur, američki general
1975 – Čang Kaj-šek, kineski političar
1992 – Suada Dilberović, prva žrtva opsade Sarajeva
1994 – Kurt Cobain, rock muzičar
2005 – Saul Bellow, američki književnik
Wikipedia
