Dogodilo se na današnji dan – 27. januar

Međunarodni dan sjećanja na holokaust
1926. – Škotski izumitelj Džon Berd izveo je prvu javnu demonstraciju televizijskog sistema u Londonu, izazvavši na taj način revoluciju na polju komunikacija i zabave. Iako je Berd ostvario prvi televizijski prenos, prvi programi su u svijetu emitovani tek pred Drugi svjetski rat, a kod nas 1956. godine.
1942. – Počinje Igmanski marš, jedna od najslavnijih epizoda NOB-a
1945. – Od strane sovjetske Crvene Armije oslobođen nacistički koncentracioni logor Auschwitz.

Rođeni:

1571 – Abbas I, perzijski šah
1662 – Richard Bentley, engleski klasični filolog i kritičar

1756 – Prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe je autor Figarova pira i mnogih drugih genijalnih djela Wolfgang Amadeus Mozart. Čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte, rođen je 27. siječnja 1756. u Salzburgu.
Bilo bi pogrešno vjerovati da se mladi Mozart nije igrao. Dapače, cijeloga života bio je djetinjasto razigran, ali je njegova glazbena nadarenost odmalena bila iznimna. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu Leopoldu i salzburškom kapelniku, također skladatelju. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. Nekoliko godina poslije, po sjećanju i po sluhu, bez greške će reproducirati skladbu Allegria čije su se note krile za isključivu upotrebu vatikanskog zbora, a koja se pjeva čak u devet glasova. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastiena, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa. Godine 1777. Mozart je nezadovoljan svojim statusom u Salzburgu, odlazi s majkom u Pariz, a nakon majčine smrti 1788. nastanjuje se u Beču, gdje se ženi Konstancom Weber, kontroverznom kćerkom kazališnog šaptača.
Počinje Mozartovo muževno doba, ispunjeno brigama . Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. Prisiljen sam posuđivati novac kod različitih lihvara i gulikoža, a pravi su mi prijatelji sve rjeđi – pisat će Mozart nekom prijatelju. Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi mecena. Opera Otmica iz saraja postiže 1772. golem uspjeh, ali mu ne donosi i novčani probitak. Opera Figarov pir brzo je osvojila Europu, ali ne i konzervativni Beč.
Međutim, unatoč stalnim teškoćama Mozart stvara s nevjerojatnom lakoćom. Lijepu predigru operi Don Giovanni, po narudžbi direktora opere u Pragu, napisao je za jedan dan, a cijelu operu za dva mjeseca. Zato je Mozartova ostavština golema. 1791. Mozart sklada svoja najveća djela – operu Čarobna frula i veličanstveni Rekvijem, koji ne uspijeva dovršiti.
Umro je 5. prosinca 1791. u 35. godini života, u dobi kada većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost. Široka publika upoznala je Amadeusa u filmskoj verziji Miloša Formana i prihvatila ga ne pitajući se je li taj obješenjak na ekranu bio autentični Mozart.
1806 – Juan Crisóstomo de Arriaga, španski violinist i kompozitor
1832 – Lewis Carroll, britanski književnik i matematičar
1850 – Edward John Smith, engleski kapetan broda “Titanic”
1859 – Wilhelm II, pruski kralj i posljednji njemački car
1881 – Sveinn Björnsson, prvi predsjednik Islanda
1910 – Edvard Kardelj, jugoslavenski političar
1924 – Rauf Denktaş, predsjednik Turske republike Sjeverni Kipar
1925 – Juan Vitalio Acuña Núñez, kubanski revolucionar i internacionalistički guerillero
1934 – Édith Cresson, francuska političarka i državnica
1956 – Mimi Rogers, američka glumica
1957 – Janick Gers, gitarista grupe Iron Maiden
1964 – Bridget Fonda, američka glumica
1972 – Mark Owen, engleski pjevač (“Take That”)
1994 – Adin Vrabac, bosanski košarkaš

Umrli:
1901 – Giuseppe Fortunino Francesco Verdi (Le Roncole kraj Parme, 10. listopada 1813. – Milano, 27. siječnja 1901.), talijanski skladatelj.
Svoju glazbenu djelatnost počeo je kao pijanist, skladatelj i dirigent mjesnog Filharmonijskog društva u Bussetu. Studirao je u Milanu. Nadovezuje se na Rossinija, Donizettija i Bellinija, ali očituje stvaralačku individualnost. Međunarodnu reputaciju stekao je operom “Nabucco” u kojoj patriotske ideje zaodijeva u povijesni sadržaj. Nastojao je uskladiti tradicionalnu talijanski “muzičku operu” s dramskim tekstom te pridaje sve veću važnost literarnoj vrijednosti libreta. Vrhunac dostiže operama “Rigoletto”, “Trubadur” i “Traviata”. Za ruskoga cara napisao je operu Moć sudbine, a premijeri u St. Peterburgu 1862. prisustvovao je i sam car. Utjecaj francuske opere naročito se očituje u postavljanju masovnih scena. Svoj drugi vrhunac dostigao je 1871. operom “Aida”. Premijera opere Aida izvedena je 1871. u Kairu u povodu otvaranja otvaranja Sueskog kanala. U sedamdeset trećoj godini 1887. skladao je Otella, a Falstaffa u osamdesetoj. S Verdijevih 28. opera talijanska romantička opera dosegala je vrhunac.
Verdi je imao dva sretna braka. Prva njegova supruga, Margherita Barezzi (1814-1840) i njihovo dvoje djece umrli su u razmaku od dvije godine. Iako mu je bilo teško zbog gubitka, nije prestao skladati. Druga supruga bila je operna pjevačica, sopranistica Giuseppina Strepponi (1815-1897).

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close