Primjera radi, samo dug po osnovu PDV-a zaključno sa 2. decembrom ove godine iznosi 462.517.425,36 KM, dok deset najvećih dužnika po osnovu PDV-a duguju 80.949.056,85 KM
O firmama koje državi duguju milione, o utaji dobitaka i neplaćanju poreza, osnivanju novih preduzeća, stečajevima, likvidacijama, prelascima iz jedne u drugu djelatnost, spajanjima i pripajanjima preduzeća i slično gotovo svakodnevno se može čuti u medijima.
Primjera radi, samo dug po osnovu PDV-a zaključno sa 2. decembrom ove godine iznosi 462.517.425,36 KM, dok deset najvećih dužnika po osnovu PDV-a duguju 80.949.056,85 KM
| 1 | KJKP GRAS d.o.o. | Sarajevo | 17.770.597,75 |
| 2 | MB – KEKEROVIĆ d.o.o. | Laktaši | 10.831.473,02 |
| 3 | DIREKCIJA ZA ROBNE REZERVE RS | Banja Luka | 9.437.746,41 |
| 4 | ĐUŠA d.o.o. | Fojnica | 8.558.092,06 |
| 5 | JANUS d.o.o. | Brčko | 7.599.070,85 |
| 6 | MASS d.o.o. | Bijeljina | 5.927.391,26 |
| 7 | ELIPSA | Posušje | 5.848.724,75 |
| 8 | OSMEX d.o.o. | Sarajevo | 5.466.475,01 |
| 9 | PETROL | Ljubuški | 4.895.681,42 |
| 10 | JANJOŠ d.o.o. | Prijedor | 4.613.804,32 |
Prvih 10 dužnika po osnovu PDV-a
Kako ovim dugovima, poreskim utajama i pronevjerama stati u kraj, pokušali smo doznati u poreskim upravama, Upravi za indirektno oporezivanje BiH, entitetskim poreskim upravama i Poreskoj upravi Brčko Distrikta.
Svi se slažu da je, ukoliko se želi postići najefikasniji sistem kontrole poslovanja poreskih obveznika u BiH, neophodna kvalitetna saradnji svih poreskih administracija u BiH.
Naime, BiH je specifična po tome što su indirektni porezi na nivou BiH, dok su direktni porezi na nivou entiteta i Brčko distrikta. Ipak, kako bi se stekla cjelokupna slika kad je u pitanju poslovanje jednog privrednog subjekta, inspektori moraju imati informacije iz oblasti svih poreza. Zato je, naglašavaju, kvalitetna saradnja svih poreskih administracija ključna.
Upravo u cilju unapređenja saradnje, dana 27.06.2016. godine potpisan je Memorandum o institucionalnoj saradnji, razmjeni i ustupanju podataka o poreskim obveznicima, kojim se regulišu osnovi saradnje, razmjene i ustupanja podataka između već spomenutih poreskih uprava, ali i Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske i Finansijsko – informatičke agencije FBiH. Stupanje na snagu ovog Memoranduma u konačnici će značiti puno efikasniju i bolju kontrolu poreskih obveznika i poboljšanje prikupljanja svih indirektnih i direktnih prihoda u budžete, a ujedno i svođenje poreske prevare na najmanji mogući nivo.
“U cilju provođenja Memoranduma, formirano je Koordinaciono tijelo koje je dogovorilo način razmjene podataka u skladu sa zakonskim i tehničkim mogućnostima strana potpisnica. Razmjena podataka propisanih Memorandumom vrši se putem web aplikacija. Pored dosadašnje razmjene podataka po pojedinačnom obvezniku, strane potpisnice su shodno Memorandumu omogućile u web aplikacijama i podatke u vidu listi podataka koje je moguće eksportovati u Excel”, pojašnjava za naš portal Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO. Napominje i da se podaci koji se razmjenjuju već koriste od strane UIO, posebno u segmentu analize rizika, koja prepoznaje one obveznike koji su rizični i koji moraju biti predmet kontrola.
Ratko Kovačević
“Saradnja između svih poreskih uprava u smislu razmjene podataka može dovesti do poboljšanja na puno nivoa. Od samog procesa registracije obveznika, gdje entitetske poreske uprave mogu dostaviti podatke koji obveznik je prešao prag prometa od 50.000 KM, što je zakonski uslov za ulazak u sistem PDV-a i registracije u UIO. Isto tako, kad neko podnese zahtjev za registraciju u bilo koju poresku upravu, razmjenom podataka se može vidjeti da li odgovorna lica ili vlasnici imaju neke druge firme gdje postoje dugovanja, što bi bila smetnja za otvaranje nove firme. Nadalje, kod analize rizika, saradnjom i razmjenom podataka se može zaključiti koji obveznici su rizični i trebaju biti predmet kontrola. Isto tako, i kod segmenta naplate dugovanja, bolja saradnja i razmjena podataka i zajednički nastup u procesu prinudne naplate mogu pomoći u boljoj naplati dugovanja, posebno kad je u pitanju blokada računa, upisa založnog prava na imovinu i slično”, ističe Kovačević.
U Poreskoj upravi FBiH i Poreskoj upravi RS kažu da je u odnosu na dosadašnju saradnju, koja se bazirala samo na pojedinačnom pregledu poreznih obveznika i koja je korištena samo za konkretne predmete, novim setom omogućena bolja i sveobuhvatnija identifikacija neregularnosti, kao i planiranje adekvatnijih mjera u cilju jačanja poreske discipline. Napominju da je pored navedenog jako bitno i to što je potpisanim Memorandumom ostavljenja mogućnost daljeg unapređenja cjelokupnog projekta, uz saglasnost svih strana potpisnica.
Podsjetimo, u okviru globalne inicijative Vijeća Evrope i OECD-a, 43 države su pristupile Konvenciji o uzajamnoj službenoj saradnji u porezima, dok je čak 120 država uključeno u multilateralni Globalni forum transparentnosti i razmjene podataka u području poreza. Takođe, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU obavezuju BiH da se uključi u sistem razmjene podataka iz područja oporezivanja koji je uspostavljen od strane OECD-a. 2013. godine.
BUka
