DEPO: Iako duguje milijarde maraka MMF-u, BiH nije ni blizu zadužena kao ostatak regiona… Pogledajte ove cifre!

Jedna od najaktualnijih javnih tema ovih dana je Nacrt budžeta Vlade Federacije BiH za 2014. godinu, čije bi usvajanje trebalo uslijediti 9. decembra, na sjednici Parlamenta FBiH. 

Budžet u iznosu od 2.357.715.456 KM baziran je na novim zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, što je već nakon prvog premijerovog izlaganja dočakano na nož od strane pojedinih političkih stranaka i njihovih zastupnika u Federalnom parlamentu, koji ga ocjenjuju pogubnim za FBiH i njene građana, jer nije “ni razvojni ni socijalni, već državu vodi u opasno dužničko ropstvo”.

Premijer Vlade FBiH, s druge strane, tvrdi da je predloženi nacrt budžeta jedino realno rješenje u trenutku strahovite svjetske recesije i teške ekonomske situacije u bh. državi, te da bi njegovo neusvajanje do navedenog 9. decembra značilo strahovite posljedice po Bosnu i Hercegovinu, jer bi zaustavilo novu tranšu stand-by aranžmana sa MMF-om.

U obrazloženju budžeta Nermin Nikšić je naveo i da 2014. BiH treba vratiti rekordan iznos duga koji s glavnicom i kamatama vanjskog i unutrašnjeg zaduživanja iznosi nešto više od 976 miliona KM, što država ne može uraditi bez oslanjanja na kreditnu pomoć.

– Kad se odbije ovaj dug, naš operativni budžet za 2014. godinu iznosi 1.381.344.904 KM i on je usklađen s našim prihodima, odnosno ostvarujemo tekući suficit kada posmatramo samo tekuće prihode i tekuće rashode bez finansiranja kredita. Dakle, uspjeli smo uravnotežiti naše prihode i rashode, ali je vraćanje duga problem zbog kojeg imamo deficit koji imamo, koji je realan, pojasnio je također premijer FBiH.

Kako se sa recesijom bore naši susjedi…

No, ono sa čime se posljednjih godina susreće Bosna i Hercegovina, proživljavaju i druge države u okruženju, manje ili više bolno. U svim zemljama ex-Jugoslavije recesija se također prezentovala kroz smanjenje potražnje, odnosno u vidu usporavanja poslovnog ciklusa i povećanja budžetskog deficita.

Različite zemlje ove probleme različito pokušavaju riješiti, pa se većina naših susjeda odlučila na povećanje stope indirektnih poreza, prvenstveno PDV-a, te na taj način pokušala obezbijediti nedostatna sredstva za tekuće finansiranje.

Tabelarni prikaz stope PDV-a u zemljama regiona:

Crna gora

Standardna stopa 

Snižena stopa

2003.

17 

0 | 7

2013.

19

0 | 7

Hrvatska

Standardna stopa

Snižena stopa

2006.

22


0 | 10

2009.

23


0 | 10

2012.

25


0 | 10

2013.

25


5 | 10

Makedoonija

Standardna stopa

Snižena stopa

2000.

18

0

   
Slovenija

Standardna stopa

Snižena stopa

2002.

20

8,5

2012.

22

9,5

  
Srbija

Standardna stopa

Snižena stopa

2005.

18

8

 

2012.

20

8

 

  

Zašto BiH ne mijenja stopu PDV-a…

Za razliku od zemalja u okruženju, Bosna i Hercegovina je zadržala prvobitnu stopu PDV-a od 17% i umjesto njenog povećavanja, što bi dodatno i drastično opteretilo potpuno osiromašene bh. građane, odlučila se za stand-by aranžman sa MMF-om, koji je potpisan 11. septembra 2012. godine. Tada se bh. država u okviru Pisma namjere, između ostalog, obavezala da će smanjiti fiskalni deficit i unaprijediti srednjoročnu fiskalnu održivost, te sprovoditi strukturalne mjere da bi se poboljšala vanjska konkurentnost.

Stand by aranžman u suštini prdstavlja opredjeljenje jedne države da sprovođenjem neophodnih sturukturalnih reformi javne finansije učini održivim. U Vladi Federacije BiH smatraju da na ovaj način u tome i uspijevaju.

– Uz pomoć MMF-a i SBA aranžmana uspjeli smo postići fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, ali smo opredjeljeni ostvarivanju značajnijeg rasta realnog BDP-a. U prilog nam ne ide ponovni pad ekonomske aktivnosti u EU, no podaci o makroekonomskim kretanjima, te projekcija rasta realnog BDP-a za narednu godinu, od oko 1,7 – 1,9 %, nam „ulijeva“ dodatnu snagu. I dalje ostvarujemo napredak u ispunjavanju ciljeva našeg programa sa MMF-om, a realno je da ćemo ispuniti i kvantitativni cilj smanjenja budžetskog deficita BiH na oko 2 % BDP-a. Dodatnih zaduženja nije bilo, osim knjigovodstvenog uvećanja unutrašnjeg duga, radi frekventnosti emisije vrijednosnih papira, no taj efekat je u toku godine „anuliran“, stav je Vlade FBiH.

Koliko su zadužene zemlje regiona u odnosu na BiH…

Sumirajući zemlje nekadašnje zajedničke države, danas se sve one nalaze u nekoj vrsti dužničkog ropstva prema MMF-u i drugim svjetskim kreditnim moćnicima. Tabela koju prezentujemo u nastavku prikazuje javni dug i budžetski deficit u zemljama regiona, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, a navedeni podaci svjedoče o strahovitim zaduženjima u kojima se sve one nalaze.

Iako zvuči nevjerovatno, s obzirom na milijarde i milijarde duga koje BiH vraća MMF-u, naša zemlja nije ni blizu zadužena kao ostatak regiona…

Crna Gora

Hrvatska

Makedonija
Javni dug (u eurima i kao %GDPa)

2008 – 894 700 000 (29%)
2009 – 1 140 200 000 (38,2%)
2010 – 1 270 700 000 (40,9%)
2011 – 1 487 500 000 (46%)
2012 – 1 699 500 000 (51,1%)

Budžetski deficit (%GDPa)

2008  (0,49%)
2009  (-4,43%)
2010  (-3,62%)
2011  (-5,86%)
2012  (-4,93%)

Javni dug (u milijardama HRK i kao %GDPa)

2008 – 99,5 (29,27%)
2009 – 117,9 (35,41%)
2010 – 137,9 (42,6%)
2011 – 155,6 (47,2%)
2012 – 177,3 (53,7%)
2013 – projekcija (56,2%)

Budžetski deficit (%GDPa)

2008  (-0,8%)
2009  (-3,2%)
2010  (-4,7%)
2011  (-7,8%)
2012  (-5,0%)

Javni dug (u milijardama eura i kao %GDPa)

2008 –  1,39 (20,6%)
2009 –  1,6   (23,8%)
2010 –  1,71 (24,2%)
2011 –  2,12 (27,8%)
2012 –  (33,8%)

Budžetski deficit (%GDPa)

2008  (-0,93%)
2009  (-2,65%)
2010  (-2,43%)
2011  (-2,5%)
2012  (-3,8%)

Srbija

Slovenija

Bosna i Hercegovina

Javni dug (u milijardama eura i kao %GDPa)

2008 – 8,78 (29,2%)
2009 – 9,85 (34,8%)
2010 – 12,16 (44,5%)
2011 – 14,78 (48,2%)
2012 – 17,67 (59,3%)
2013 – oktobar 2013 19,3 (58,5%)

Budžetski deficit

2008 (-2,4%)
2009 (-4,1%)
2010 (-4,7%)
2011 (-5,0%)
2012 (-6,4%)

Javni dug (u milijardama eura i kao %GDPa)

2008 – 8,18 (22%)
2009 – 12,46 (35,2%)
2010 – 13,74 (38,7%)
2011 – 17,02 (47,1%)
2012 – 19,02 (54,4%)

Budžetski deficit (%GDPa)

2008  (-1,9%)
2009  (-6,3%)
2010  (-5,9%)
2011  (-6,3%)
2012  (-3,8%)

Javni dug (u milijardama KM i kao %GDPa)

2008 – 7,40 (26,3%)
2009 – 8,27 (29,7%)
2010 – 9,49 (34,0%)
2011 – 9,98 (34,8%)
2012 – 10,46 (35,5%)

Budžetski deficit (%GDPa)

2008  (-2,2%)
2009  (-4,5%)
2010  (-2,5%)
2011  (-1,3%)
2012  (-2,1%)

(DEPO PORTAL/BLIN M,AGAZIN)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close