Generalna skupština UN-a
Osuđuje se bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici, i bez rezerve osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Navodi se to u Rezoluciji o Srebrenici u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, nakon što je dostavljena Ministarstvu vanjskih poslova Srbije.
Inače, informaciju da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija na sjednici krajem aprila raspravljati o Rezoluciji u Srebrenici komentarisao je prije dva dana visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Dan pred sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao je za N1 da se “ne radi o gledanju unazad”, već o tome da se nešto slično ne bi ponovilo nikada u budućnosti. Ocijenio je da “ima dovoljno vremena da se o tome razgovara”.
Ranije je, 29. marta, i sam Vučić izjavio da Srbija dobija informacije iz Generalne skupštine UN da će se ova rezolucija naći na dnevnom redu 27. aprila kao prijedlog Njemačke i Ruande.
Tada je ocijenio da bi se po usvajanju takve rezolucije izašlo s inicijativom za ukidanje Republike srpske, a potom i zahtjeva za ratnu odštetu od Srbije. Dodao je da je sprječavanje donošenja ove rezolucije jedan od zadataka koje je postavio pred Vladom i sobom.
Zlatko Lagumdžija, šef Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u, nije za RSE odgovarao na upit o ovom dokumentu.
Iz udruženja koja okupljaju žrtve genocida su za RSE rekli da će o karakteru i ishodu rezolucije govoriti nakon što bude na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a.
Šta još piše u prijedlogu Rezolucije?
U okviru prijedloga se dodaje da bi se Rezolucija donijela uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koja se obilježava 2025. godine.
Pored toga, u prijedlogu se pozivaju države članice Ujedinjenih nacija da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti.
Jedan od prijedloga je i da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te da se obilježava svake godine.
Zločin u Srebrenici je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid.
Odnosi se na ubijanje više od 8.000 Bošnjaka, kako je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, u julu 1995. godine, kada je Vojska Rs zauzela Srebrenicu.
U rezoluciji se naglašava važnost dovršetka procesa traženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i omogućavanje njihovog dostojanstvenog ukopa. Poziva se i na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici.
Pored toga, pozivaju se sve države da u potpunosti poštuju svoje obaveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, gdje je to primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.
Od generalnog sekretara UN-a, kako se navodi u prijedlozima, traži se da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši od priprema za obilježavanje 30. godišnjice genocida, kao i da skrene pažnju na ovu rezoluciju svim državama članicama, organizacijama UN-a i organizacija civilnog društva, u cilju odgovarajućeg poštovanja.
Ko je osuđen za genocid?
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS, te Vujadin Popović, načelnik bezbednosti Drinskog korpusa VRS.
Zvanični Beograd godinama se protivi donošenju rezolucija ili deklaracija koje bi zločin u Srebrenici nazvale genocidom. Zvaničnici Srbije govore da se u Srebrenici dogodio strašan zločin, ne priznajući da je riječ o genocidu.
Prije devet godina Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, koju je predložila Velika Britanija i podržale SAD i zemlje EU. Srbija je i tada lobirala protiv usvajanja te rezolucije.
Skupština Srbije usvojila je u martu 2010., u vrijeme prethodne vlasti, Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici. U tom dokumentu se osuđuje zločin počinjen na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, dok se sam termin genocid u Deklaraciji ne spominje.
(RSE)
