Kultura življenjaLifestyleTehnologija

Danas na svijetu ima više robova nego ikad u historiji?

ŠOKANTNI PODACI ISTRAŽIVANJA

Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), 40 miliona ljudi je bilo žrtva modernog ropstva u 2016. godini, a od toga svako četvrto je bilo dijete. Danas, kolikogod to bilo šokantno, na svijetu ima više robova nego ikad u povijesti. Stručnjaci su izračunali da je, između 15. i 19. stoljeća, zarobljeno i prodano u roblje otprilike 13 miliona ljudi – tri puta manje nego danas.

Cheickna Diarra je iz sela Baramabougou u Maliju, gdje je široko rasprostranjeno ono što je poznato kao ‘ropstvo temeljeno na porijeklu ili nasljedno ropstvo’. Cheickina su zlostavljali ljudi koji su sebe doživljavali kao njegove ‘gospodare’ prije nego što je konačno pobjegao u glavni grad Bamako, gdje sada živi u kampu za interno raseljene osobe (IDP).

2019. godine zamalo je umro nakon posjete prijatelju. ‘Na putu kući, dvadesetak mladih seljana mi je spriječilo put ne pitajući ni odakle sam, ni što radim tamo’, rekao je za DW.  ‘Napali su me i počeli udarati palicama sve dok nisam pao i izgubio svijest.’ Preživio je samo zato što su vapaji njegovih rođaka alarmirali ostale mještane koji su mu pritekli u pomoć.

‘Mi smo 2018. prestali obrađivati ​​svoja polja’, objasnio je. ‘Oni koji su tvrdili da su naši gospodari zabranili su nam odlazak u trgovinu i na njivu, kao i napuštanje sela.’ Podnio je i prijavu protiv nepoznatih osoba zbog maltretiranja, ali bezuspješno. Mnogi od 130 drugih u njegovom IDP kampu su uzalud podnijeli slične pritužbe.

imageFoto: Simon Maina/ AFP

Temedt je nevladina organizacija koja vodi kampanju protiv ropstva u Maliju. Njihova potpredsjednica Raichatou Walet Altanata rekao je za da je napredak spor. ‘Tu pojavu nastojimo eliminirati od 2006., ali nijedan naš slučaj nije otišao na sud zbog ropstva. Vlasti uvijek pronađu izlaz.’ Rekla je da se ponekad priznaje nasilje ili zločin, ali se ropstvo, srž problema, nikada ne uzima u obzir. Istaknula je da se to protivi međunarodnim konvencijama o ukidanju ropstva koje je Mali ratificirao, kao i ustavu koji također kaže da je ljudsko dostojanstvo sveto i nepovredivo.

Prema nevladinoj organizaciji za ljudska prava Anti-Slavery International, ropstvo temeljeno na porijeklu ‘još se može naći širom afričkog pojasa Sahela, uključujući Mauritaniju, Niger, Mali, Čad i Sudan’.

‘Ljudi rođeni u ropstvu temeljenom na porijeklu suočavaju se s životnim izrabljivanjem i takozvani ‘gospodari’ ih tretiraju kao vlasništvo. Rade bez plaće, čuvaju životinje, oru na polju ili obavljaju dužnosti u kućama svojih gospodara. Mogu se naslijediti, prodati ili pokloniti kao darovi ili vjenčani darovi.’

‘Mnoga druga afrička društva također imaju tradicionalnu hijerarhiju u kojoj se zna da su ljudi potomci robova ili robovlasnika.’ Mauritanija je 1981. postala jedna od posljednjih zemalja na svijetu koja je zabranila ropstvo. Međutim, u stvarnosti ga tek treba ukinuti.

Dana 2. decembra 1949. Opća skupština Ujedinjenih naroda odobrila je Konvenciju o suzbijanju trgovine ljudima i iskorištavanja prostitucije drugih. Taj je datum kasnije postao poznat kao Međunarodni dan ukidanja ropstva.

Konvencija danas nije izgubila na svojoj važnosti. ‘Iako je napravljen veliki napredak u smislu razumijevanja modernog ropstva i pokretačkih snaga iza njega, još uvijek imamo jako dug put ako ga želimo zauvijek okončati’, rekla je izvršna direktorica Anti-Slavery Internationala Jasmine O'Connor. ‘Milioni ljudi širom svijeta žive u ropstvu i sve veći ekonomski pritisci čine mnoge ranjivijim na trikove trgovaca ljudima.’

Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), 40 miliona ljudi je bilo žrtva modernog ropstva u 2016. godini, a od toga svako četvrto je bilo dijete. Danas, kolikogod to bilo šokantno, na svijetu ima više robova nego ikad u povijesti. Stručnjaci su izračunali da je, između 15. i 19. stoljeća, zarobljeno i prodano u roblje otprilike 13 miliona ljudi – tri puta manje nego danas. Trgovina ljudima je bila i ostala iznimno profitabilna industrija, prodajući muškarce, žene i djecu za obavljanje raznih, vlasniku dragim, uloga. ‘Nevidljiva ruka’ nikako ne uspijeva namiriti potražnju ponudom.

Iako moderno ropstvo nije zakonski definirano, često se koristi kao krovni izraz za prakse kao što su prisilni rad, dužničko ropstvo, prisilni brak, trgovina ljudima i prisilno novačenje djece u oružanim sukobima. Oni koji će najčešće biti pogođeni žive u Africi, a zatim u Aziji i Pacifiku.

imageFoto: Thomas Wirth/ AFP

U 2016. godini 15,4 miliona ljudi bilo je u prisilnom braku i 24,9 miliona ljudi na prisilnom radu, od kojih je dvije trećine iskorištavano u privatnom sektoru kao što su kućanski poslovi, građevinarstvo ili poljoprivreda. 4,8 miliona u seksualnom iskorištavanju,  a 4 miliona na radu nametnutom od strane državnih vlasti.

Anti-Slavery International pozvala je na hrabriju i učinkovitiju akciju i zakone, kao i na istrage i preventivne mjere kako bi se stalo na kraj ropstvu širom svijeta. Izvršna direktorica O'Connor pozdravila je činjenicu da su države G7 priznale da je to pitanje od velike zabrinutosti i rekla da je bilo nekih pravnih i političkih uspjeha u pogledu nasljednog ropstva u zapadnoj Africi. Međutim, boji se da će nova statistika o ropstvu pokazati da su brojke porasle u posljednjih pet godina.

‘Proteklu godinu obilježila je pandemija COVID-19 i klimatske promjene pa smo imali prilike vidjeli kako ti faktori guraju sve više i više ljudi na neplanirane migracije i nesiguran rad, stavljajući ih u visoki rizik od izrabljivanja.’

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close