Dodik za TV1: Počet ću da vjerujem u BiH kada BiH počne da brani sebe

BANJALUKA – SNSD će biti dobra opozicija na nivou BiH i ono što piše u Ustavu da jeste nadležnost BiH, to nećemo osporiti da se rješava. Ali sve izvan toga ćemo osporiti. Mi nemamo obavezu da budemo podrška vlastima i mislim da oni neće ništa uspjeti da urade. Radi se o ljudima kojima je primarno bilo da se dočepaju fotelja, pa čak ne znaju ni da sjednu u njih, jer su još uvijek na čekanju, istakao je između ostalog predsjednik SNSD-a i RS Milorad Dodik u intervjuu za Dnevnik TV1.

TV1: U razgovoru za jedan ruski portal prije neki dan iskazali ste skepsu u pogledu euroatlanskih integracija BiH. To da imate rezervu prema ulasku u NATO je već poznata stvar, ali izrazili ste skepsu i prema ulasku  BiH u EU. Otkud promjena kursa?

DODIK: Nije to promjena kursa nego naprosto analitički pristup koji govori o tome da BiH i nakon omakšanih uslova za provođenje presude Sejdić – Finci i mehanizma koordinacije, nije uspjela da ispuni te minimalne uslove i da je sad stavljena na kurs nekih mekših uslova nakon ove nove inicijative EU. Moje iskustvo govori, imajući u vidu da je Sejdić – Finci i dalje ključno pitanja i znajući  odnose u okviru političkih faktora u BiH, da se neće ništa dramatično desiti i da se neće ispuniti uslovi. Za razliku od ranije, kada je to bilo vremenski ograničeno, sada imam određeno uvjerenje da mi u BiH to nećemo uspjeti i da se iz tog razloga BiH neće kretati dalje. Naravno, činjenica je da i u EU ima mnogo problema i da to traži nove definicije same Evrope. Treće, EU ulaskom u probleme s Rusijom, pokušava se baviti nekim drugim pitanjima zanemarujući ova prostor. Zbog Evrope ovaj prostor trpi značajnu šteti, imajući u vidu da su Rusi prekinuli Južni tok zbog odnosa sa Evropom a ne zbog odnosa sa nama.

Time su u značajnom dijelu ugrozili našu energetsku stabilnost. Uslovi izgradnje Sjevernog toka, što sam lično provjerio, nisu različiti od traženih za Južni tok. Za Sjeverni tok je to bilo moguće obezbjediti i danas imamo dotok energije na sjever Evrope, a kada je trebala da dođe ovdje onda su počeli da se usložnjavaju propisi, koji su Bugarskoj onemogućili da da saglasnost. Politika Evrope bila je loša i mi smo doživjeli ogromnu štetu. Nije fer izgraditi Sjeverni a zaustaviti izgradnju Južnog toka. Mi od Evrope nismo dobili najavljivanu pomoć. Sve ekonomske reforme u BiH proveli su stranci, oni su ih osmislili i proveli putem instrumenata koje su imali. Sve reforme koje su nam stranci nametnuli bile su promašene. Nismo osjetli nikakav boljitak i sada se sve svaljuje na sistem u BiH i političke elite.

Ali pitam ja, ko je osmislio liberalizaciju ekonomije u BiH? Ko je proveo privatizaciju na ovaj način? Ko je uslovljavao političare u BiH na takve reforme? Sve je to doprijenjelo da moramo promišljati na način kako da sami izgradimo ekonomski sistem i pokušamo izbjeći zavisnost od bilo koga i sa istoka i sa zapada. Tek onda možemo da razmišljamo o integracijama.

TV1: Podržali ste posljednju inicijativu EU po pitanju BiH. Vjerujete li da postoji odlučnost EU da pomogne BiH u provođenju reformi?

DODIK: Šta ima pomagati. BiH bi mogla i trebala da provede reforme ako je to interes u šta nisam siguran. Nije sporna Evropa i njeno nastojanje da ohrabri institucije da rade. Niko ozbiljan ne sumnja u namjere Evrope, da bi htjela i željela, ali ako taj načelni princip razgrnete, onda morate vidjeti na koji način se mi krećemo kroz sve to i kakve koristi BiH ima. Koliko smo recimo izgubili prihoda a nismo dobili evropskih fondova, kada smo liberalizovali uvoz proizvoda. Time se niko ne bavi jer navodno nije fer govoriti o Evropi na taj način.

Pogledajte koliko je umanjeno prihoda kada su se ukinule carine za proizvode iz Evrope, a mi nismo imali nikakve robe da izvezemo i pojačamo naš izvoz. Na tom načelnom nivou zalaganje Evrope nije sporno. Što se RS tiče, mi nemamo problem s kandidatskim statusom. Na sve zahtjeve i uslove smo dali pozitivan odgovor. Već se zna na kojoj strani su problemi sve vrijeme. No, to mnogima nije smetalo da RS okarakterišu kao problem na tom putu. Ja sam i komesarku Mogherini obavjestio o tome da smo spremni realizovati Sejdić – Finci i mehanizam koordinacije. Stvar je federalnih partnera kako će se situacija odvijati u FBiH. Nisam više siguran da postoji i ranija saglasnost da je sve na dohvat ruke da se završi. Prethodne četiri godine Hrvati u BiH su bili potpuno šikanirani od političkog Sarajeva, u nastojanju da se ona preostala prava Hrvata uskrate. Danas imamo situaciju da su legitimni predstavnici Hrvata nezaobilazni u institucijama. Sve će to dovesti do usložnjavanja tih odnosa.

Razumijem njihove zahtjeve u svemu onome što misle da treba da urade. Ali se postavlja pitanje zašto bošnjački političari nisu prije nekoliko godina prihvatili minimalne zahtjeve Hrvata, a sada su se doveli u poziciju da će to morati biti veoma vidljivo. Kako će oni moći na to da pristanu. Uvjeren sam zato da će biti puno problema i da bošnjački političari, kao što je Bakir Izetbegović, neće dozvoliti da se u Federaciji definiše još jedna izborna jedinica, a to je zahtjev Hrvata. Mislim da Hrvatima treba dati izbornu jedinicu i time relaksirati odnose u BiH. No, ako nema bošnjačke saglasnosti za takvo nešto, onda je to nemoguće. Mi u RS se nećemo petljati u unutrašnje stvari Federacije, neka to rade političke elite.

TV1: Momčilo Krajišnik je neki dan ponovio apel vodstvu SDS-a i SNSD-a da nađete kompromis i zajedno učestvujete u vlasti na nivou BiH. Mnogi kažu da je taj apel upućen u koordinaciji s vama. Kako to komentirate i je li moguća saradnja sa SDS-om?

DODIK: Bosić se osjeća kao gubitnik i potpuno frustriran zbog toga on ne vidi ništa do otrašćenosti nekom vrstom osvete. Činjenice su veoma jasne, dobili smo povjerenje naroda i za razliku od drugih u BiH formirali vlast. Sutra ćemo, opet prvi u BiH, imati usvojen budžet. To govori koliko je RS pokazala svoju snagu. SNSD jeste izgubio nešto od povjerenja ali nije poražen. Ostajemo vodeća stranka u RS i u ime RS na nivou BiH. SDS je tek nešto malo povećao podršku, ali i ona se topi i koliko vidim neće uspjeti da sačuvaju svoje poslanike. Pokušaji Bosića da očuva SDS, kao partiju koja funkcioniše da bi zadovoljila interese njega i ljudi oko njega, ima sve više unutrašnjih problema. Mi nemamo pozitivno iskustvo s radom te grupe ljudi iz SDS-a na zajedničkom nivou.

Pokušali smo i nije išlo i ne bi se bavili novim avanturama te vrste. Nama najviše odgovara da Bosić i dalje bude predsjednik. On je dovoljno trom i nesposoban da bi mogao biti ozbiljna prijetnja i to se pokazalo na izborima. Bili je odlična pretpostavka da se porazi vlast ali on to nije uspio. Realno je očekivati da će biti problema jer tamo postoji grupa koja želi promjene. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Mi nikada nismo išli na nivo BiH da bi tamo pravili političke talove, već da bi provodili politike. U rad institucija BiH uključit ćemo se onda kada budemo mogli provoditi politike koje su u interesu RS. Bosićeva politika je nešto drugo i mi se tu ne možemo složiti.

TV1: Kako će funkcionisati asimetrična vlast i hoće li biti opstrukcije na nivou BiH ukoliko SNSD ne bude dio vlasti?

DODIK: Dozvolite da mi mislimo da su to zajednički, a ne državni organi kako volite da kažete. Nema ni jednog tijela na nivou BiH koji se autentično bira. Od Parlamenta BiH, Vijeća ministara, Predsjedništva… No, što se tiče asimetrije, vidim da imaju neki kao što je Ivanić, koji se pozivaju da je to i ranije bio slučaj. Ranije je bio i visoki predstavnik koji je to koncipirao i upravljao više nego zajednički organi u BiH. Danas je realnost drugačija. SNSD se opredjelio da ne troši politički kapacitet na nadmudrivanja na nivou Sarajeva, a pogotovo ne u truhlim i nemogućim koalicijama kakva je recimo sa Bakirom Izetbegovićem ili Željkom Komšićem ili sa SDS-om. Bit ćemo izvan toga, ali niko ne može očekivati da ćemo aplaudirati onome što oni rade.

Bit ćemo dobra opozicija i ono što piše u Ustavu da jeste nadležnost BiH, to nećemo osporiti da se rješava. Ali sve izvan toga ćemo osporiti. Mi nemamo obavezu da budemo podrška vlastima i mislim da oni neće ništa uspjeti da urade. Radi se o ljudima kojima je primarno bilo da se dočepaju fotelja, pa čak ne znaju ni da sjednu u njih, jer su još uvijek na čekanju. Uspio se uvaliti jedino Bosić u Kolegij PS BiH i to je njegova ambicija. Koliko vidim teško ide s formiranjem federalne vlasti i veoma teško će doći do formiranja Savjeta ministara. Postoje ogromni problemi između SDA i DF, ali i očekivanja SDS-a da upadne tamo, a ne zna šta treba da radi. Naravno, postoje formirane instuitucije RS koje će imati svoje stavove. RS predstoji ozbiljan politički period, jer vjerujemo da su predstavnici SDS-a spremni da se svete RS i narodu  zato što su izgubili izbore i zato što su spremni da budu servilni na nivou BiH. Ali ima i drugih koji su tamo otišli u ime SDS-a i koji ne prihvataju takve politike. To će dovesti do onoga o čemu smo govorili.

TV1: Svjedoci smo trgovine mandatima i u RS i u Federaciji. Treba li promjeniti Izborni zakon i uvesti cenzus od 5 posto kako bi se smanjio broj malih partija s jednim ili dva zastupnika?

DODIK: Ja nisam svjedok toga, ali u svakom slučaju postoje demokratski razgovori u kojima se pokušava formirati većina i ona se formira na taj način. Kvalifikujte to kako hoćete, ali RS je to završila na političkom nivou. Potpuno se slažem s načinom na koji bi trebalo rještiti to što postoji mnogo mešetara u politici. Mnogo je onih koji se politikom bave zbog mogućnosti špekulacije. Interesantno bi bilo povećati cenzus na pet posto i time omogućiti ukrupnjavanje političke scene. Ranije je to osporavao pokojni Tihić jer on to nije želio iz nekih svojih razloga. Možda opet dođe vrijeme, ali ako ima neko u BiH ko još misli o tome, evo ja sam spreman da glasam za to.

TV1: Krah Bobar banke uzdrmao je cijeli bankarski sektor u RS. Je li se mogla izbjeći likvidacija i ko je kriv za situaciju u kojoj se ta banka našla?

DODIK: Mislim da bankarski sektor RS nije uzdrman. Sve banke redovno rade. Bobar banka je privatna i nakon smrti Bate Bobara, vlasnika, značajan broj onih koji su držali depozite, povukli su ih u prvih mjesec dana. Time je urušena likvidnost i mogućnost funkcionisanja. Ono što je još gore je to da nije bilo novih depozitara tako da je banka došla u tešku situaciju. Agencija za bankarstvo je morala da reaguje na taj način. Nekorektno je i nepošteno govoriti o bilo čemu drugome osim da je Bobarova prerana smrt dovela do toga da su mnogi povukli novac i time izvukli mogućnost da banka funkcioniše. Nije bilo moguće reagovati i omogućiti tolike depozite u kratkom periodu i banka je dovedena do likvidacije. Neki u RS pokušavaju da time naprave ozbiljan politički pritisak. To nije sporno, ali ostaje bazična istina.

TV1: Kakva 2015. godina nas očekuje? Prvenstveno u ekonomskom smislu? Nazire li se ozbiljniji ekonomski oporavak i u RS i u BiH?

DODIK: Volio bih da do toga dođe. Vjerujem da barem neće biiti onakvih poplava kao ove godine. One su napravile ogromne štete i mislim da će nam oporavak od tih poplava trajati još dugo. Bez obzira šta činili nismo uspjeli sanirati posljedice. Mi nismo imali pad BDP-a i ostat ćemo na nogama. Uvjeren sam da ćemo moći da se krećemo nešto bolje u 2015. godini. Međunarodni faktor, koji je kreirao sve reforme, htio je da BiH tretira kao model i da je podredi nekim svojim interesima.

Vlasti u BiH nikada mnisu uspjele da nametnu autentične mjere koje bi uspjele da odbrane privredu i tržište. Bilo je niz pokušaja da se to učini. Prošle godine smo potpisali sporazum sa SDP-om, koji je trežio realizaciji 16, 17 mjera. Ako se ne budemno bavili domaćom relanom proizvodnjom, nikakvog uspjeha ovdje neće biti. Međutim, kada vidite šta nas čeka, samo želim da upozorim. Dakle, mnogi veličaju kako će se aktivirati SPP sa EU. On nosi i nove liberalizacije. To znači smanjenje javnih prihoda i mogućnost da naša privreda bude manje konkurentna. Ako se ne bude u BiH sjelo i reklo da se trebaju zaštiti naše mogućnosti, naravno u skladu sa savremenim svijetom, đabe su nam velike priče.

Traži se mnogo rada i zaštita onih što rade. Što će nam BiH koja ne štiti radnike? Šta će nam bilo ko ako nas nagoni na liberalizaciju recimo električne energije? Onda će doći veliki evropski sistemi i uništiti našu distribuciju. Poslije će pokupovati sve naše primarne kapacitete. Zašto u BiH niko o tome neće da priča. Jesmo li uređeno tzržište? Nismo. Zašto se guramo u nešto što ne možemo da ispunimo samo da bi zadovoljili apetite birokratskih struktura. Počet ću da vjerujem u BiH onog trenutka kada počne da brani sebe. Pošto BiH ne brani sebe, zašto bih je ja branio?! Ukolko ne usvojimo mjere da privredi omogućimo nesmetan rad i zaštitu od nelojalne konkurencije, ovdje napretka nema.

N. Š.

(Vijesti.ba/TV1)