Budućim generacijama ostavljamo dugove, uništene resurse i zagađenu životnu sredinu!
U nedavno objavljenom izvještaju “Investiraj na brzinu, imaćeš vremena za kajanje”, o ulaganjima Svjetske banke Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj u energetske projekte u regiji jugoistočne Evrope, jedno poglavlje je posvećeno i Bosni i Hercegovini.
Ovaj izvještaj su pripremile organizacije SEE Change Net, CEE Bankwatch Network i WWF zajedno sa 14 organizacija civilnog društva iz zemalja regije (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Srbija, Kosovo).
Na osnovu ovog izvještaja može se zaključiti da ako naše vlasti, zajedno sa međunarodnim institucijama, uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, postojeća postrojenja će nastaviti trovati građane naše zemlje i pogubno uticati na klimu i životnu sredinu!
Izvještaj također upozorava da će deregulacija tržišta 2015. godine neminovno dovesti do porasta cijena energenata i bez mjera uštede u domaćinstvima i u privredi, a bosanskohercegovački građani i poduzetnici neće moći plaćati energiju koja im je potrebna da bi normalno živjeli i privređivali.
Prema procjenama stručnjaka, ulaganje u uštedu energije je hiljadu i više puta jeftinije nego ulaganje u kapacitete potrebne za proizvodnju te iste količine energije. Ta jednostavna formula nije dovoljna da bi se vlade i ministarstva više aktivirali na projektima uštede energije jer su premreženi interesima energetskih lobija koji u uštedi ne vide vlastiti interes. A ako to ne budu radile vlade i međunarodne finansijske institucije, malo je vjerovatno da će se tim baviti elektroprivrede, privatne banke i privatni investitori.
Osiromašene ekonomije, nedostatak radnih mjesta, ekološke i klimatske promjene, biće samo neki od problema koji će nas i našu djecu zadesiti za desetak godina, a sve to zavisi od odluka koje donosimo danas. Međunarodna agencija za energiju je podvukla da se emisija ugljen dioksida može značajno smanjiti ulaganjem u energetsku efikasnost, te smanjivanjem korištenja termoelektrana na bazi ugljena i fosilnih goriva. Ipak, i dalje se ulaže u tradicionalne, neodržive izvore energije, a fokus je, umjesto na uštedi, postavljen na proizvodnji energije.
Miodrag Dakić, Koordinator programa Energija i klimatske promjene i predsjednik Centra za životnu sredinu iz Banjaluke kaže za BUKU kako je stanje u energetskom sektoru mnogo lošije nego što izgleda na prvi pogled. Vjerujem da prosječno informisana osoba u BiH ima dojam da se u sektoru energije ozbiljno planiraju aktivnosti i investicije.
“Medjutim, pravo stanje je kompleksnije i daje mnogo razloga za zabrinutost o našoj zajedničkoj energetskoj budućnosti. Razvojne strategije su zasnovane na tehnologijama i principima iz polovine prošlog vijeka. Ono što dugoročno najviše zabrinjava jeste praksa nadležnih vlasti da uopšte ne provode strategije i planove koje su usvojene, već ih prilagodjavaju trenutnim političkim potrebama. Ovo je posebno izraženo u Republici Srpskoj, jer su vlasti u RS u posljednjih nekoliko godina bile mnogo aktivnije u sklapanju veoma sumnjivih aranžmana sa investitorima” kaže za BUKU Miodrag Dakić.
On kaže kako je u dosadašnjoj praksi već prepoznat problem da vlasti veoma neodgovorno upravljaju obnovljivim i neobnovljivim prirodnim resursima, koje prodaju ili daju u koncesije pod veoma povoljnim uslovima za investitore, ali zato izrazito nepovoljnim za buduće generacije, kojima ćemo ostaviti samo dugove, unišene resurse i zagadjenu žvotnu sredinu.
U takvim političkim okolnostima, navodi Dakić, do određene mjere je očekivano da projekti energetske efikasnosti i koristenja obnovljivih izvora energije nemaju dovoljnu podršku vlasti.
”Razlog je što u sektoru energetike imamo velike projekte u kojima se investicije kreću od nekoliko miliona do više od milijardu KM, a to je veoma primamljivo korumpiranim osobama u vlasti. Čak i kada se ulaze u male hidroelektrane, koje po definiciji spadaju u obnovljive izvore energije, to se radi na potpuno pogrešan nacin. Koncesije su se davale bez dovoljno analiza, provjera potencijalnih investitora i konsultacija sa lokalnim zajednicama i udruženjima. Kao rezultat imamo vrlo mali broj završenih malih hidroelektrana, iako je preko 120 ugovora o koncesijama potpisano u 2006. godini” kategoričan je Miodrag Dakić
I građani i političari krivi za sadašnju situaciju
Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa kaže kako trenutna vlast nije sposobna da donosi rješenja koja su dugoročno najbolja, čak i kada bi za to postojala politička volja.
”To se može vidjeti i na primjeru apsurdne situacije da su date koncesije za male hidrielektrane u Nacionalnom parku Sutjeska i drugim područjima koja su Prostornim planom RS predvidjena za visoki nivo zaštite. To govori da čak ne postoji koordinacija izmedju ministarstava nadležnih za energiju i životnu sredinu u vladi RS. Onda je teško ocekivati da ce ta ministarstva napraviti podsticajno okruzenje za investiranje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, jer to zahtijeva znanje i političku volju” rekao je za BUKU Ivančić.
On dodaje da prema dosadašnjim iskustvima imamo hroničan nedostatak znanja i volje u nadležnim institucijama. Negativna selekcija stručnih kadrova u nadležnim institucijama je takodje veliki problem, a ako se tome doda sistemsko isključivanje gradjana i udruženja za životnu sredinu iz diskusija o razvojnim rješenjima, onda imamo stanje kakvo imamo.
Iako su vlasti i zaposleni u institucijama najodgovorniji za ovakvo katastrofalno stanje u sektoru energetike, a pošto su plaćeni da na odgovoran način upravljaju i savjesno rade poslove koje su u njihovim nadležnostima, ni gradjani Bosne i Hercegovine nisu oslobodjeni odgovornosti, tvrde naši sagovornici.
Obzirom da naši građani kroz poreze obezbjedjuju nezaslužene plate većini zaposlenih u institucijama, onda bi oni trebalo i da otvoreno stave do znanja ukoliko nisu zadovoljni načinom na koji vlasti u BiH vode ovo društvo.
“Ne vidim ko bi, osim dijela zaposlenih u institucijama i onih koji profitiraju na ovakvom stanju u društvu, mogao biti zadovoljan. Izgleda da je većini gradjana lakše da poriču ili potiskuju ove probleme, nego da nešto pokusaju da urade po tom pitanju. Takodje, gradjani još uvijek ne znaju šta podrazumijeva gradjansko demokratsko drustvo i koji još načini uticaja na vlasti i političare im stoje na raspolaganju, osim stranačkih izbora koji se desavaju svake 4 godine za odredjeni nivo vlasti” tvrdi Zoran Ivančić.
Preporuke izvještaja: Smanjenje potrošnje energije za 20 posto!
Prema gore spomenutom izvještaju ciljevi koji se postavljaju pred Vladinim ali i nevladinim, kao i međunarodnim institucijama nisu nerealni, a povrh svega , imaju snažan uticaj na budućnost u kojoj će djeca u našoj zemlji, ali i u regiji, odrastati. Smanjenje potrošnje energije za 20 posto kroz projekte uštede i energetske efikasnosti do 2020. godine ne samo da je u skladu sa europskim direktivama, već je i od vitalnog značaja za ovu regiju.
Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju prestati razmišljati kratkoročno, ali im je u sadašnjem trenutku, kada se ogroman dio planiranih novih energetskih postrojenja bazira na uglju i lignitu, potrebna i pomoć međunarodnih finansijskih institucija.U saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaće vlasti moraju pokretati i podržavati projekte koji u sebi objedinjuju održivost, pouzdanost i nisku cijenu proizvodnje.
Na drugu stranu ne smijemo zanemariti niti obične građane. Oba naša sagovornika se slažu da ukoliko ne promijenimo naše ponašanje kao individualnih gradjana, biće nam tesko pogledati se u ogledalo za samo 5 do 10 godina.
Naime, toliko će biti dovoljno da se ovim tempom uništavanja prirodnih i društvenih resursa u velikoj mjeri onemogući uspostavljanje održivog razvoja, kada konačno shvatimo cijenu onoga što svakodnevno gubimo.
Autor: Elvir Padalović
BUKA
Vezani tekst : Regionalna energetska strategija-Svjedočanstvo grubog kršenja prava građana
