BRICS stvara vlastiti svjetski poredak: u planu je razvojna banka i monetarni fond
Grupa najvećih i najznačajnijih ekonomika u razvoju odlučila je da se sa gospodarskim problemima “juga” a nestabilnošću globalne monetarne arhitekture bori po svome. Kako joj Zapad ne misli dati veći uticaj u institucijama kao što je Svjetska banka ili Međunarodni monetarni fond (MMF) planira grupa BRICS osnovati paralelne institucije koje bi više reflektovale njihove zajedničke interese. Njihov nastanak međutim neće biti niti jednostavan niti brz.
Lideri BRICS-a – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike – bi stvaranje vlastite razvojne banke i monetarnog fonda trebali dogovoriti na samitu koji danas ( 26.03.) počinje u Durbanu. Banka bi trebala finasirati projekte tipa puteva, škola ili elektrana, dok bi fond trebao služiti za izravnavanje neravnoteže platnih bilanci ili spriječavanje monetarnih kriza. Prema predstavnicima pet zemalja, u kojima živi 43% stanovništva planete a koje raspolaže sa 4,4 biliona USD deviznih rezervi, BRICS će pokušati da poveća svoj uticaj u svijetu finansija tako di bi odgovarao njihovoj rastućoj gospodarskoj snazi.
Igra sa brojkama
Prema ekonomu Arvindu Subramanianu udio BRICS-a u svjetskom BDP momentalno dostiže 18% dok bi se za deset godina trebao povećati na 25%. Kad se preračuna na paritet kupovne snage, koji uzima u obzir različiti nivo cijena u pojedinačnim ekonomikama, ali ne iskazuje ispravnu vrijednost za poravnanje ekonomske snage u međunarodnoj areni, udio BRICS-a u svjetskom BDP je sada 30%.
“Osnovnim smislom egzistencije BRICS je potpuno jasno stvaranje novih institucija brettonwoodskog tipa orijentisanih na svijet u razvoju,” tvrdi Marty Davies, izvršni direktor južnoafričke konsultantske firme Frontier Advisory. Prema njemu se centar moći pomjera iz zapadnih zemalja smjerom na istok i jug, što na zapadu izaziva veliko uznemirenje.
Zemlje BRICS-a već godinama traže reformu Svjetske banke i MMF. Obadvije institucije su bile osnovane u potpunosti prema američkom predlogu na konferenciji u Bretton Woodsu par mjeseci prije završetka drugog svjetskog rata. Svijetu u razvoju smeta nepisani dogovor prema kojemu je fotelja šefa Svjetske banke rezervisana za Amerikance, dok MMF sa pozicije izvršnog direktora kontrolišu Evropljani.
Dalja kritika zemalja u razvoju odnosi se na odnos glasova u MMF. USA zajedno sa Evropom i drugim tradicionalnim saveznicima disponira nadpolovičnim brojem glasova ( zemlje G7 imaju 43%) tako da su sposobne u fondu, uprkos otporu ostalih, progurati bilo šta, naprimjer finansijsku pomoć Kosovu, koje mnoge zemlje i ne priznaju. Po poslednjoj reformi iz 2008.godine koja je stupila na snagu prije dvije godine, pripada petorci BRICS 11,02% glasova. Prije toga je to bilo 10,46%.
2010. godine bila je dogovorena još značajnija promjena vage glasova, koja bi udio BRICS povećala na 14,14%. Naprimjer Kina bi se sa sadašnjih 3,81% začajno poboljšala na 6,07%. Američki zakonodavci su međutim odbili ratifikovati ovaj dogovor a na poziciju šefa Svjetske banke su lani postavili Amerikanca Jim Yong Kima, koji je dobio prednost pred kandidatima iz Nigerije i Kolumbije. Udio USA bi u slučaju prihvatanja poslednje reforme pao sa 17,3% na 16,5%. Sa manjim brojem glasova bi se morali zadovoljiti i Njemačka, Japan, Velika Britanija, Francuska i Kanada.
Češkoj republici bi reforma pomogla: njen udio bi se sa sadašnjih 0,43% na 0,46% a tako bi bila pred Kuvajtem, Alžirem ili Mađarskom. Još više bi se poboljšala Poljska sa 0,84% glasova, a došla bi na nivo Malezije ili Singapura ili Austrije.
Ubrzana ekonomika i sporija politika
Termin BRIC prvi je upotrijebio predsjednik fonda uprave aktiva banke Goldman Sachs Jim O´Neill u izvještaju za investitore iz 2001.godine. Za dvadeset godina trebala je, prema njemu, četvorka nastupajućih sila ( bez Južne Afrike) dostiči gospodarski rezultat USA. Prema sadašnjim trendovima to bi se moglo desiti i ranije.
Prvi samit BRIC održan je prije četiri godine a nešto kasnije je do kluba pozvana Južna Afrika kao najprominentnije predstavnik afričkog kontinenta. Međusobna trgovinska razmjena se između 2002. i 2012. godine povećala sa 27 milijardi USD na 282 milijarde USD. Prema prognozama brazilske vlade razmjena bi do 2015. godine mogla dostići 500 milijardi USD. Trgovinska razmjena među USA i EU je iznosila 2011.godine 440 milijardi USD.
“Ukoliko bude proglašeno osnivanje banke BRICS biće to vanredni događaj,” tvrdi O´Neill, koji je u međuvremenu otišao u mirovinu. To bi po njemu minimalno označavalo sposobnost za akciju na političkom nivou.
Stvaranje novog poretka prema predstavama svijeta u razvoju neće biti tako jednostavno i direktno kao 1944.godine. Predsjednici i premijeri BRICS-a bi mogli u Durbanu prihvatiti stvaranje institucija ali oko njihovog fonansiranja i rada postoji u okviru petorke niz nesuglasnosti.
Na mogućnost potpisivanja samo grubog dogovora proklamacionog karaktera upozorio je posebni izaslanik ruskog predsjednika u Africi Michail Margelov. Prema njemu Rusija daje prednost ograničavanju početnih uloga za svaku državu na 10 milijardi USD. Kina si sa najvećom vjerovatnoćom može dozvoliti mnogo veći ulog i zatražiti odgovarajući uticaj.
Južnoafrički ministar trgovine Rob Davies nedavno je upozorio da će i stvaranje fonda protiv monetrnih kriza “potrajati neko vrijeme”. Njegov brazilski kolega Guido Mantega je u oktobru izjavio da bi fond mogao funkcionisati na istim principuma kao inicijativa Chiang Mai, u okvirima koje se Kina, Japan, Južna Koreja i daljih 10 ekonomika sa jugoistoka odlučilo sakupiti 240 milijardi USD za brzo korištenje u slučaju naglih finansijskih udara.
“Trebaće još vremena dok neka od banaka BRICS bude sposobna kreditirati naprimjer gradnju željeznice,” tvrdi Simon Freemantle, analitičar naveće afričke banke Standard Bank Group.
By: Vaclav Trejbal
Preveo: Ešref Zaimbegović
