Bosna i Hercegovina mogla bi ostati na čekanju za otvaranje pregvoora sa Evropskom unijom cijelu godinu, ukoliko bh. vlasti do kraja sedmice ne usvoje još dva zakona iz uslova Evropske komisije.
Osim što će to značiti gubljenje vremena, i odugovlačenje EU puta, takav scenario države kandidatkinje za članstvo dovodi u dodatni rizik za sve teže pristupanje.Ne samo zbog predstojećih izbora u EU, već i zbog mijenjanja pravila za pristupanje. Danas, u odnosu na period kada je Hrvatska vodila pregovore, već postoje novi standardi i zakonodavstvo koje je usvojeno nakon ulaska Hrvatske u EU, i koje se povećava što više vremena prolazi.
„Ljestvica se stalno diže i svako odgađanje otvaranja pregovora je veći broj zadataka pred BiH“, upozorava Darija Ramljak, pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije u sektoru za strategiju i politike integracija.
Posljednji put kada se mijenjala metodologija pristupanja je 2020. Kada je na insistiranje Francuske odluče da se umjesto poglavlja otvaraju klasteri, njih šest. Hrvatska je pregovore vodila u potpunosti po staroj metodologiji, dok su Sjeverna Makedonija i Albanija prve države koje su pregovore započele po novoj metodologiji. Tako će biti i sa Bosnom i Hercegovinom. Nova metodologija, iako ima svojih dobrih strana, je kompleksnija i zahtjevnija.
“Ne otvara se svako pojedinačno poglavlje, sada imamo otvaranje klastera. U tom smislu je možda situacija malo povoljnija, ali ne možemo zatvoriti klaster dok ne završimo sva pojedinačna poglavlja. U svakom slučaju sa svakom novom metodologijom, sa svakim novim procesom pregovaranja ono što vidimo iz iskustava susjeda je da su uslovi viši, mjerila je više“, objašnjava Ramljak.
Po novoj metodologiji postupak korektivnih mjera lakše se provodi, a u uslučaju kontinuiranog nepoštivanja vrijednosti slijedi suspenzija. U slučaju stagnacije/nazadovanja ili nejednakog napredovanja može doći do blokade ili otvaranja novih ili zatvaranja starih klastera.
Dragan Tilev, državni savjetnik za evropske integracije, Sekretarijat za evropske integracije Vlade Sjeverne Makedonije pojašnjava da je nova metodologija veoma politička.
„Nova metodologija nije samo revidirana metodologija to je već uistinu nova filozofija, nova strategija Evropske unije koja se reflektira kroz novu metodologiju i ona je za razliku od svih prijašnjih, puno puno politička. To znači da politika odlučuje, znate kad je u pitanju politika da su tu različiti interesi, kompromisi između članica EU da bi se tu postigla održava odluka“, objašnjava Tilev.
Veću moć u rukama pojedinačnih članica osjetila je i Sjeverna Makedonija. Ni odricanje od zvaničnog naziva imena države nije im previše pomoglo budući da je njihov put ka EU blokiran.
„Osetili smo na svojoj koži više godina unazad, ali sada sa novom metodologijom politički momenat i političke odluke koje mogu potencirati diskrecione odluke, to ne znači samo ticking the boxes, da li ste transponirali neko zakonodavstvo, da li ste osposobili svoje institucije da bi to implementirali, iako je i to važno i neizbežno, međutim sad su i politički momenti odlučujući pri svakoj odluci EU, a znate da su sve
To je nešto što, dodaje, tangira Sjevernu Makedoniju, Albaniju, ali isto će se, kaže, desiti i sa Bosnom i Hercegovinom.
„Niko prije nije pregovarao prema toj novoj metodologiji. Ona ima dve strane, ovo je politički momenat koji može da uspori proces ukoliko naiđete na neku zemlju članicu koja ima izuzetni interes da vas blokira. Znači izuzetni interes bez kog uslova vi ne možete napred, opet kažem osetili smo na svojoj koži“, kaže jedan od vodećih sjevernomakedonskih stručnjaka za EU integracije.
Nekoliko članica EU su iskoristile to pravo na veto je u pitanju proces pregovaranja Sjeverne Makedonije. Probleme je prvo pravila Grčka, a kasnije i Bugarska koja je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira. S druge strane, nova metodologija daje mogućnost dinamičnijeg postupka pregovora jer je više pregovaračkih poglavlja unutar jednog klastera. Unutar drugog klastera je čak devet poglavlja što skraćuje procedure.
„Prije ste trebali 9 puta da idete do Komisije i da obezbedite prostor da tih 9 poglavlja jedno po jedno budu otvoreni, sada u jednom klasteru otvorite 9 poglavlja. Ako na to dodate i onaj prvi klaster i ovaj drugi teoretski sa 9 poglavlja, vi već imate u jednom dahu otvoreno pola od poglavlja koja vam trebaju. To je ta dinamizacija, ako ste spremni, strateški orijentirani, ako je liderski nivo posvećen, ako imate izgrađene ili gradite kontinuirano kapacitete onda možete da dinamizirate proces“, kaže Tilev na pitanje da li nova metodologija usporava ili ubrzava proces pristupanja.
No nova je metodologija Sjevenru Makedoniju koštala blokade procesa jer je Bugarska uložila veto i odluku ne misli mijenjati dok Sjeverna Makednija ne uradi ustavne izmjene.
Zašto je bitno otvaranje pregovora?
Dok čekamo da bh. vlasti ostvare napredak i dovedu Bosnu i Hercegovinu na korak do početka pregovora, pitanje je šta će za državu značiti nova stepenica ka EU putu budući da neke države pregovaraju decenijama, bez velikog uspjeha.
Na pitanje Buke zašto je bitno otvaranje pregovora ekspert za Evropsko pravo i bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Vlade Republike Srbije Vladimir Međak kaže da je to velika stvar kojom država koja započinje pregovore ulazi u potpuno drugi klub.
„Kada se vode pregovori države koje vode pregovore imaju drugačiji status unutra same EU od onih koje ne vode pregovore, od država koje do juče nisu bile kandidati za članstvo. Setite se kakav je odnos bio kad niste imali status kandidata, sa te tačke gledišta politički odnos prema državi je drugačiji. Sa te tačke gledišta bitno je otvoriti pregovore i otvoriti ih što pre, jer onda vi uzimate sve buduće reforme EU kad se razmatraju moraju razmatrati buduće prošitenje, a buduće proširenje će uzeti u obzir koje vode pregovore. U tom slučaju će uzimati vas u obzir kada se to sve radi“, pojašnjava Međak.
Dodaje da pristupni pregovori treba da posluže da država dostigne standarde Evropske unije. Primjer Srbije je, pojašnjava, dokaz da država uz loše potee vlasti može ići i korak nazad. U Srbiji je to slučaj sa političkim kriterijima.
„Kad pogledate drugi ekonomski kriterijum, Srbija je na skali od 1-5 bila sa ocenom 3, sad je 3,5. Znači neki pomak jeste napravljen a u harmonizaciji zakona smo počeli sa 2,88 sad smo na 3,05 što znači da smo za deset godina vrlo malo napredovali ali nismo išli unazad“, odgovara Međak na pitanje Buke šta se u Srbiji promijenilo nakon početka pregovora sa EU.
Nova metodologija će za zemlje candidate, što je i BiH, biti izazovna, a posebno u dijelu mogućnosti država članica da blokiraju procese. Lideri u BiH, sudeći po mišljenjima naših sagovornika, nešto takvo u budućnosti trebaju i mogu očekivati.
Buka
