O novom programu reformi i ulozi NATO-a danas, govori prof. dr. Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA
NATO-PUT BOSNE I HERCEGOVINE JE USPOREN. GDJE VODE TAKVI POTEZI VLASTI I NEJEDINSTVENI STAV O OVOM PITANJU?
– Smatram da je šestomjesečna blokada rada institucija BiH doprinijela slici da je NATO-put Bosne i Hercegovine usporen, dok smo na terenu mogli vidjeti značajne aktivnosti i vježbe, pa i operativne i tehničke aktivnosti u 2021, ali, evo, i početkom 2022. godine. U ovom periodu naše snage sigurnosti su imale više od 10 zajedničkih vježbi u veoma ozbiljnim kapacitetima, od kojih ću spomenuti Kombinovani napor 21, Brzi odgovor 2021, Defender – Europa 2021, gdje su učešće imali EUFOR, agencije za provođenje zakona, Oružane snage BiH, predstavnici taktičkih rezervnih snaga NATO-a iz sastava KFOR-a, rezervnih snaga operativnog nivoa, zajedno sa trupama iz Austrije, Bugarske, Mađarske, Rumunije, Slovačke i Turske.
NEUTEMELJEN STRAH
Ove sedmice se u Sarajevu održava i inicijalna konferencija za novi Defender Europe koji je godišnja, multinacionalna, zajednička vježba velikih razmjera pod vodstvom američke vojske, osmišljena za izgradnju spremnosti i interoperabilnosti između SAD-a, NATO-a i partnerskih zemalja. Pored predstavnika BiH, ovaj događaj je u Sarajevu okupio više od 270 članova osoblja, uključujući i vojne planere iz 28 zemalja. Želim reći da se na konkretnim stvarima, uvježbavanju, operativi na terenu radi vrlo kvalitetno, čak i kad je politički aspekt taj koji usporava i otežava dalji napredak. Najbitnije u svemu što se događa jeste da se konkretne stvari realiziraju i implementiraju upravo u kriznim situacijama, kada možda nema političkog jedinstva, tako da nema dvoumljenja oko sposobnosti i opredjeljenja za očuvanje mira i stabilnosti svih sigurnosnih partnera u BiH, bez obzira na politizaciju i politikantstvo.
KOLIKO JE DANAS VAŽNA ULOGA NATO-A KADA IMAMO NA SCENI RUSKU AGRESIJU NA UKRAJINU KOJA TRAJE VEĆ VIŠE OD MJESEC? KAKO SE SVE TO MOŽE REFLEKTIRATI NA BALKAN, NA BOSNU I HERCEGOVINU?
– Sasvim sigurno da je danas uloga NATO-a značajnija nego ikad, a pogotovo je važno da su aktivnosti Bosne i Hercegovine kao države preko Komisije za saradnju sa NATO-om BiH, u okviru MAP-a, odnosno Programa reformi BiH za 2022. prošle sedmice usaglašeni. Metodologija pripreme nacrta ovog dokumenta će se odvijati po istoj dinamici kao i za Program reformi 2021, odnosno sve institucije uključene u rad Komisije će ažurirati i dostaviti svoje priloge do kraja maja, nakon čega bi na narednoj sjednici Komisija utvrdila konačan prijedlog Programa reformi 2022. Vrlo je bitno da se sve aktivnosti u okviru saradnje sa NATO-om dodatno naglase, jer nekako mi se čini da prolaze slabo opažene u našoj javnosti. Jasno je da se NATO odlučio da smanji rizik od dalje eskalacije i sukoba nasuprot Putinove vojne trke za maksimalističkim ciljevima ovog strašnog rata protiv Ukrajine. Refleksija na Bosnu i Hercegovinu koja se pojavljuje odnosi se na prihvaćanje i anticipiranje interesne sfere Moskve i Beograda kao njenog najznačajnijeg geopolitičkog i geostrateškog partnera na zapadnom Balkanu. To predstavlja shvatanje, razumijevanje, ali i jasan unutrašnji, odnosno vanjskopolitički odgovor Bosne i Hercegovine da je njena budućnost u sigurnosnom, političkom i poslovnom smislu članstvo u NATO-savezu.
MOŽE LI DOĆI DO NARUŠAVANJA SIGURNOSNE SITUACIJE U BIH?
– Pogoršanje stanja i potencijal konfliktne situacije, a koji je proizvod apsolutno nepotrebne politizacije i politikantstva, posmatramo već nekoliko mjeseci. Aktuelni politički odnosi i prateći uslovi podižu društvene, ali i sigurnosne tenzije, bez ikakve potrebe i realnog utemeljenja unose strah i destabiliziraju ionako usijanu predizbornu političku atmosferu. Rasparčana politička kultura, zapravo otuđena od realnosti i klijentelistički zloupotrebljena od vanjskih velikih geopolitičkih igrača onemogućava vladavinu prava i demokratski poredak. Takav ambijent destabilizira državu u društvenom, ekonomskom, socijalnom, ali i sigurnosnom smislu. Bez obzira na takav trenutni okvir, aktivnosti EUFOR-a, NATO-a, zajedno sa domaćim akterima Oružanim snagama BiH, Ministarstvom sigurnosti i drugim sigurnosnim agencijama, vrlo snažno djeluju čak i na pomisli o nekom ozbiljnom narušavanju sigurnosne situacije u BiH.
IZOSTAJE JEDINSTVEN STAV SA DRŽAVNOG NIVOA O OSUDI AGRESIJE. KOLIKO TAKVA POLITIKA SNSD-A POTPOMOGNUTA HDZ-OM ŠTETI BIH NA NJENOM PUTU KA EVROPSKOJ UNIJI?
– Sigurnosna i politička kriza naglašava krhkost statusa quo u Bosni i Hercegovini. Rusija je duboko infiltrirana u medijski sektor i značajno utječe na formiranje javnog mnijenja. SAD i Evropska unija u posljednjih deset godina, uslijed redovnog najavljivanja referenduma ili osamostaljenja entiteta, ponekad su oprezno ili neuobičajeno sporo konkretno reagovale. Posljedice su takve da dosadašnji štetni uticaji blokiraju ili usporavaju dalje euroatlantske integracije i slabe status koji Bosna i Hercegovina ima u međunarodnim krugovima. To znači da politike određene “neutralnosti” ili nejasnog određivanja ka evropskim vrijednostima SNSD-a potpomognute HDZ-om dodatno opterećuju i štete našem putu u ispunjavanju obaveza i priključivanju Evropskoj uniji.
DOGOVORA O REFORMSKIM ZAKONIMA I DALJE NEMA. S JEDNE STRANE SE TRAŽI UBRZANO DAVANJE KANDIDATSKOG STATUSA, S DRUGE SE NE ISPUNJAVAJU ZADACI STAVLJENI PRED NAŠU ZEMLJU. KOLIKO JE SVE LICEMJERNO I POPULISTIČKI?
– Povjerenje među političarima je narušeno i na najnižem nivou, dodatna politička polarizacija i raspirivanje separatizma kao nacionalističke ideološke vrijednosti predstavljaju kočnicu bilo kakvim političkim razgovorima o reformama i obavezama koje su pred Bosnom i Hercegovinom u nastavku euroatlantskih integracija.
POPULIZAM NA SCENI
Naprimjer, prošle sedmice, 24. marta, u Domu naroda BiH, delegati SNSD-a i HDZ-a BiH glasali su protiv Prijedloga zakona o sukobu interesa, a usvajanje ovakvog zakona, kojim se sprečava sukob interesa u institucijama BiH, jedan je od 14 prioriteta koje je potrebno ispuniti da bi BiH dobila kandidatski status za EU. Takva situacija dovodi do toga da nema zajedničkog stava o civilizacijskim vrijednostima, te ih se na svaki način pokušava zaobići, opstruirati ili neiskazati, a onda ti isti politički akteri traže ubrzano davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini nakon što su odbili jedan od prioritetnih zakona za put ka EU. Ovakav primjer zapravo govori o ogromnom licemjerstvu i populizmu koji je na sceni i sa kojim živimo.
oslobodjenje.ba
