Kultura

Bez religije nema mira u BiH?

Profesori tri bogoslovska fakulteta u Bosni i Hercegovini saglasni su da u državi kakva je BiH ne bi bilo moguće održati mir bez religije.

Istina o svim ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, ma koliko teška i surova bila, može biti prihvaćena jedino u mirnodopskim uslovima, a nikako u uslovima sukoba. Stoga, najprije treba raditi na pomirenju tri nacije, saglasni su profesori sa tri bogoslovska fakulteta iz Bosne i Hercegovine – prof. dr Darko Tomašević, prof.dr Vladislav Topalović i prof. dr Zuhdija Hasanović. 

Svete knjige obiluju porukama mira na kojem tradicionalne religije temelje svoje učenje, ali uprkos tome, kao posljedica neznanja i zloupotreba, u svijetu je često  nasilje u ime vjerskih razlika.

Međutim, sa naučnog skupa „Teologija u javnoj sferi”, koji je protekle sedmice, po šesti put održan u Trebinju, u okviru panel-diskusije „Teologija-istina-pomirenje: pojam mira u svetim spisima”, poručeno je da bez religije nema mira i odbačeno stanovište savremene kulture da je religija bila jedan od okidača za sukobe u BiH 90-ih godina.

Iako je, saglasni su panelisti, BiH još uvijek opterećena prošlošću, zajednički život je moguć a religija u izgradnji istog neophodna.

Odgovornost je zajednička

Bosnien-Herzegowina Trebinje Simposion - Theologie in der Öffentlichkeit (DW/N. Bjelica)

prof. dr Darko Tomašević

Osvrćući se na period sukoba u BiH 90-ih godina, profesor sa Katoličkog bogoslovskog fakulteta iz Sarajeva Darko Tomašević smatra da je odgovornost u periodu minulih sukoba na svima – i na vjernicima i na vjerskim vođama.

„Mislim da ni mi sveštenici nismo dovoljno slušali šta nam Isus govori – ljubi svoje neprijatelje,pa i one koji su sa druge strane nišana. Međutim, i kada govorimo, i mi sveštenici smo u zabludi, jer mislimo da nas ljudi dovoljno slijede. Prije svega, moramo znati da vjernici ne poznaju dovoljno svoju vjeru i da ne čuju ono što im se poručuje na misi”, kazao je Tomašević.

Vjerski lideri u ratu nisu bilo dovoljno dobri

Sličnog je mišljenja i prof. dr Zuhdija Hasanović sa sarajevskog Fakulteta islamskih nauka koji tvrdi da je bh. društvo samo deklarativno religiozno, ali da se na tome zaustavlja.

„Bilo bi interesantno ispitati koliko, na primjer, muslimana prihvata Kur'an i zašto ga uče“, ističe Hasanović i dodaje da uloga vjerskih vođa u ratu u BiH nije bila dovoljno dobra i da su nedovoljno govorili protiv sukoba. Razlog je, kaže, to što su svi vjerski lideri djelovali unutar svojih nacija.

“U takvoj situaciji neminovno je bilo da, kada dođe do konflikta, vjerski lideri djeluju unutar svojih okvira. Nažalost. Idealno bi bilo da smo, kao predstavnici vjerskih zajednica, nadrasli te podjele i da smo govorili – ništa nije toliko značajno da izazove problem među braćom. Ali nismo. Mi smo ljudi ograničenih potencijala i ne dajemo svoj maksimum u razumijevanju i primjeni božje riječi”, kazao je Hasanović, napominjući da za društvo može biti pogubno selektivno upražnjavanje vjere, što nerijetko dovodi do terorizma.

Bosnien-Herzegowina Trebinje Simposion - Theologie in der Öffentlichkeit (DW/N. Bjelica)

prof. dr Zuhdija Hasanović

“Nama, muslimanima se zabranjuje da nanesemo štetu drugome na bilo koji način. Nažalost, pojedinci vade određene kuranske dijelove, koji se odnose na ratne prilike, a koji kažu  – gdje god ih nađete ubijajte ih. Onda to prenesu u sasvim drugi kontekst i tumače ga na svoj način. Ako se želi razumijevati božja riječ, trebamo uzimati cjelinu, a ne dijelove koji nam odgovaraju”, pojašnjava Hasanović.

Političari vs. religija

Prof. dr Vladislav Topalović sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ iz Foče zapitao se da li je multireligioznoj BiH neophodno konstantno traganje za “istinom” u smislu prebrojavanja žrtava i poređenja čije su žrtve veće, ako ta “istina” ima tri strane. To se, smatra on, dešava, jer priču o tome eksploatišu političari, jer im tako odgovara.

„Dakle, oni prvo traže neku istinu, pa onda pomirenje. Traže da prvo priznamo Jasenovac, jer prije toga nema mira između Srba i Hrvata, pa Srebrenicu, jer onda nema mira između Srba i Bošnjaka… Mi smatramo da prednost treba da ima pomirenje, a tek onda istina. Istina može i da ubije, ali ona ne smije da bude uslov”, pojasnio je Topalović, napominjući da svakako treba postojati senzibilitet za ljude koji su u ratu stradali i koji žele da saznaju istinu.

Bosnien-Herzegowina Trebinje Simposion - Theologie in der Öffentlichkeit (DW/N. Bjelica)

prof. dr Vladislav Topalović

Jesmo li mirni u BiH?

Govoreći o tome da li danas u BiH postoji mir, profesori su saglasni da postoji mir koji je i više od odsustva rata.

“Mir postoji u stvarnosti, iako se, možda, u medijima naglašava više negativnosti već pozitivnosti. Toliko ima običnih, malih ljudi, koji nisu opterećeni ratom. Prošlo je više od dvije decenije od rata, te generacije koje su se rodile poslije rata nemaju sjećanje ni iskustvo rata, a mi i dalje o tome pilimo i to sa puno negativnosti. To treba mijenjati”,  zaključio je Tomašević.

Dijalog nema alternativu

Muftija Mostarski Salem Dedović, uključujući se pred kraj panel-diskusije apostrofirao je da je za BiH najvažniji dijalog i prihvatanje drugačijeg.

„Nažalost, još uvijek želimo subjektivizirati istinu. Vidimo patnju samo jednog naroda. To treba prevazići. Svaka bol je bol. Sve religije imaju ogroman mirotvorni kapital koji ima pozitivne refleksije u izgradnji mira i dijaloga. Volja za mirom postoji u svim vjerskim zajednicama u BiH i nikakva gibanja na društvenoj i političkoj sceni to ne smiju narušiti“, zaključio je muftija mostarski.

Kao prilog teze da vjerske zajednice u BiH žele graditi mir, učesnici sinoćnje panel diskusije naveli su i to što su 2017. godine Fakultet islamskih nauka, Katolički bogoslovski fakultet, oba iz Sarajeva, te Pravoslavni bogoslovski fakultet iz Foče organizovali magistarski studij „Međureligijske studije i izgradnja mira“.

Bosnien-Herzegowina Trebinje Simposion - Theologie in der Öffentlichkeit (DW/N. Bjelica)
  • Autor Nikolija Bjelica

DW.DE

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close