Organsko gnojivo – zreli stajnjak, kompost iz vlastitog vrta, lumbrihumus (glistenjak) nisu štetni, pa ih treba dodavati prilikom sadnje.
Jedan od veoma važnih uslova za uspješno bavljenje vrtom i vrtlarstvom je kvalitet zemljišta. Zbog toga je uputno dati tlo na ispitivanje prije zasnivanja vrta, ali i kasnije svakih nekoliko godina da bismo na osnovu rezultata ispitivanja dobili podatke koja i koliko hranjiva ima u tlu te čime i kojom količinom treba da gnojimo, kako bismo kvalitet zemljišta prilagodili potrebama biljaka koje namjeravamo uzgajati. Ispitivanja zemljišta vrše zavodi za agropedologiju, poljoprivredni fakulteti i poljoprivredni instituti koji daju i uputstva o načinu uzimanja uzoraka, a po dobivanju rezultata daju i preporuke za gnojenje. Naša iskustva govore da zaista treba tlo ispitati, jer na nekim tlima nema dovoljno nekih neophodnih hranjiva kao što su naprimjer fosfor i kalij, dok ih na drugim, pretežno gradskim tlima, ima u izobilju (čak i previše) pa je nepotrebno, da ne kažemo štetno dodavati ta hranjiva. Ono što sigurno nije štetno je organsko gnojivo – zreli stajnjak, kompost iz vlastitog vrta, lumbrihumus (glistenjak) pa njih treba dodavati prilikom svake sadnje bez obzira na to jesmo li ispitivali tlo ili ne.
Dugoročna investicija
Hortikulturni projekat i plan sadnje: Sadnja drveća i voćaka je dugoročna investicija koju treba temeljito pripremati. Za sadnju moramo pripremiti plan sadnje da znamo što ćemo nabavljati, gdje i kako posaditi. Onaj tko ima hortikulturni projekat sve to može saznati iz projekta, jer je plan sadnje dio projekta, ali tko ga nema treba da prije nabavke biljaka sve to riješi. Najskuplja je neplanska nabavka i sadnja biljaka. Dobar hortikulturni stručnjak poznaje vrtne biljke i njihove zahtjeve u pogledu klime i tla te dimenzije do kojih će one narasti i po tome određuje mjesto sadnje i razmake. To znanje je veoma važno da vrt lijepo izgleda od samog početka i da svaka biljka ima dovoljan prostor za nesmetan rast i razvoj.
Ne kupujte i ne insistirajte na starijim i velikim biljkama. Mlade biljke jesu manje, ali se lakše primaju, bolje prilagođavaju i potom brže rastu, dok starije duže “boluju” i teže se prilagođavaju. Sadnjom mladih i zdravih biljaka prije dobijemo kvalitetan vrt negoli od starijih. U šali znam reći “uvijek momak starca stigne”, što je u biti istina primjenjiva i u biljnom svijetu. Vrt po mjeri porodice: Vrt prilagodite svojim potrebama. Ne robujte pomodarstvu. Jednostavno uređen vrt može biti itekako lijep, a istovremeno lakši za održavanje. Zanimljivo je imati kombinaciju trajnih biljaka, počevši od drveća, preko grmlja, trajnica do travnjaka. Ovom kombinacijom se može sa samo nekoliko vrsta iz svake ove grupe imati godinama interesantan vrt u svako godišnje doba.
Nabavka biljaka
Jednogodišnjim sezonskim cvijećem, izborom vrsta i boja iz obimne ponude ove grupe biljaka, dodajte svake godine cvjetne detalje koristeći ličnu kreativnost.
Na tržištu ima puno biljaka iz uvoza, što je dobro radi bogatog izbora, ali ako nekih biljaka ima u domaćim rasadnicima, dajte prednost autohtonim biljkama iz domaće proizvodnje. One su već aklimatizirane, obično imaju dobro razvijen i zdrav korijen, što je garancija dobrog prijema sadnica.
Drvo je osnova života
Kod kupovine biljaka treba voditi računa o vrsti, sorti, naročito kod voćaka radi uspješnog oprašivanja i redovnog plodonošenja. Treba znati da li je određena vrsta i sorta voćaka samooplodna ili stranooplodna. Ukoliko je stranooplodna, treba joj odabrati drugu sortu koja je dobar oprašivač baš za tu odabranu osnovnu sortu. Nemojte da vas zavede lijepa slika na pakovanju ili etiketi ili slatke riječi prodavca. Posavjetujte se sa stručnim ljudima u rasadnicima i vrtnim centrima ili pročitajte neki stručni prilog iz te oblasti. Najbolje je, ipak, imati projekat hortikulturnog uređenja koji obezbjeđuje spisak vrsta i sorti koje treba nabaviti, te plan sadnje sa točnim mjestima i razmacima sadnje. Vjerujte da je u konačnici najjeftiniji vrt koji je rađen po projektu.
Kada sadimo drveće, treba da smo radosni i ponosni jer to činimo za sebe, ali i za nekoliko generacija iza nas. Nasuprot tome treba da dobro razmislimo prije negoli odlučimo da posiječemo neko drvo, a posebno treba da nas boli ako to učinimo nepotrebno ili čak namjerno. Zagrlimo drvo, ljekari dokazuju da je to ljekovito, možda ćemo promijeniti mišljenje i namjeru pa će drvo preživjeti.
U prošlom prilogu je greškom pripreme navedeno da je hrast na objavljenoj fotografiji star 150 godina umjesto 1.150. Taj hrast je dokaz da neke vrste drveća mogu živjeti nekoliko stoljeća pa čak kao što pokazuje ovaj „starac hrast“ snimljen u Engleskoj i više od hiljadu godina, zbog čega je cijenjen i veoma posjećen od ljubitelja prirode i turista te je kao hiljadugodišnjak pod strogom zaštitom države.
