Kultura

19.01.1975. – Umro Sulejman ef. Kemura, bosanskohercegovački reis


Sulejman Kemura, sin Hadži Ibrahimage, je rođen u Sarajevu 1908. godine u staroj i uglednoj sarajevskoj porodici. Osnovno školovanje u sarajevskoj Ruždiji otpočeo je 1918/19. godine, a završio 1921/22. godine.

Po završetku mekteba i Ruždije, nastavio je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Tu su mu bili profesori ugledni muderisi Muhamed Emin ef. Hadžijahić, hadži hafiz Džemaludin Berberović, hafiz Hamdi ef. Hadžijamaković, Ahmed ef. i dr. Početkom šk. 1925/26. godine Sulejman ef. Kemura sa uspjehom polaže prijemni ispit za upis na Serijatsku sudačku školu na kojoj je diplomirao u šk. 1929/30. godini.

U početku svoje karijere posvetio se šerijatsko-pravnoj struci, pa je službovao pri šerijatskim sudovima u Foči i Konjicu.

Već u samom početku svog službovanja, kao mladi šerijatski sudija u Foči, stupa u red aktivista muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva “Gajret”. Aktivno se uključuje u prosvjetni rad na suzbijanju nepismenosti medu muslimanskim masama, držanjem po­pularnih predavanja, čitanjem različitih knjiga i publikacija i sl. On se zalaže za školovanje muslimanske djece.

Zapažen u radu, ubrzo ga je, na prijedlog Ulema medžlisa tadašnji reis-ul-ulema postavio za tajnika Muftijstva u Mostaru. Pored te dužnosti obavljao je i dužnost nastavnika vjeronauke na mostarskoj gimnaziji i učiteljskoj školi.

Nakon ukidanja okružnih muftijstava iz Mostara Sulejmen ef. prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim prelazi u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a kasnije postaje i direktorom ove značajne institucije i na tom položaju ostaje do 1949. godine.

U 1949. godini, Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ povjerilo mu je odgovornu dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Istovremeno je predavao predmete istoriju islama i vaz.

Osnivanjem Udruženja ilmije 1950. godine izabran je za sekretara udruženja. Tu dužnost je obavljao pored direktorske u Gazi Husrev-begovoj medresi.

Udruženje ilmije je u tom vremenu izdavalo godišnji kalendar-takvim, a štampalo je i prvi udžbenik za vjersku pouku iza rata “Kratka obuka o namazu” koju je pripremio Sulejman ef. Kemura. Pored toga sa Ibrahim ef. Imširovićem preveo je “Jasin-i šerif” koji je također štampalo Udruženje ilmije. Pored gore navedenih funkcija, Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ, povjerilo mu je i odgovornu dužnost urednika “Glasnika”.

Vrhovni sabor IZ, razmatrajući pitanje odlaska Ibrahim ef Fejića u penziju i upražnjeno mjesto reisu-l-uleme, odlučio je da formira komisiju koja će izbornom tijelu predložiti kandidata. Komisija je predložila samo jednog kandidata u ličnosti Sulejman ef. Kemure. Izborno tijelo je prihvatilo ovaj prijedlog i izabralo novog reisu-l-ulemu 15. novembra 1957. godine u sali Vakufske direkcije u Sarajevu. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeno je u Begovoj džamiji u Sarajevu 8. decembra 1957. godine.

Nakon iznenadne i kraće bolesti reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura umro je u nedelju 19. januara 1975. godine. Dženazu mu je klanjao dugogodišnji saradnik, predsjednik Starješinstva IZ-e Bosnu i Hercegovinu Naim ef. Hadžiabdić. Dženaza je obavljena iza podne namaza pred Begovom džamijom. Pokopan je u haremu Begove džamije uz mezar reisu-l-uleme Fehim ef. Spahe.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close