1434. hidžretska Nova godina

U srijedu 14. novembra 2012.god., poslije akšama nastupa 1.Muharrem, što obilježava 1434. hidžretsku Novu godinu.
Hidžra je preseljenje Poslanika s.a.v.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara.

Hidžretska godina

Ona se najčešće zove tako, jer se računa od Hidžre, preseljenja Muhammeda a.s, i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Za početak je uzet 1. Muharrem, a to je petak 16. 07. 622.god. po rođenju Isa a.s.

Ona se zove i Muslimanska godina pošto po njoj svi muslimani regulišu vrijeme i početak obreda posta, hadždža i dr.

Naziv Arapska godina nosi zato što arapsko-islamske zemlje službeno koriste kao kalendar. Zanimljivo je da kod nas u Bosni hidžretski kalendar bio u upotrebi preko 400.god.

Kaže se i Mjesečava godina, pošto se veže za pojavu i kretanje Mjeseca.

Jedan hidžretski mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sahata, 44 minute i 3 sekunde, ali se radi lakšeg računanja zaokružuju na 29, odnosno 30 dana, ali ne naizmjeničnim strogim redosljedom, pošto se mogu ponoviti uzastopno dva, tri, pa i četiri mjeseca po 30, odnosno 29 dana. U ciklusu od 30 godina, Hidžretska godina ima 19 godina od 354 dana, a 11 prestupnih godina od 355 dana. Ona se kreće od Sunčane godine za 10 ili 11 dana pa kroz 33 godine svaki mjesec prođe kroz sva četiri godišnja doba. Npr. mjesec ramazan u periodu od 33 godine posti se u svakom godišnjem dobu. I ovo je milost od Allaha, dž.š, da ne bi jedni muslimani imali ramazan stalno zimi, a jedni stalno ljeti, kada se znatno duži dani.

Dan u muslimanskom kalendaru počinje od zalaska Sunca u akšam i traje do slijedećeg zalaska.

Sedmica (hefta) počinje petkom kada se klanja džuma namaz, obavezni namaz u džematu u podnevsko vrijeme. I Arapi i Turci petak zovu džum'a (jevmul-džumuati).

Hidžretski mjeseci i određivanje njihovog početka

Allah, dž.š, kaže: “I Mjesecu smo odredili položaje i on se uvijek  ponovo vraća kao stari, savijeni palmin prut.” Mjesec ima četiri faze i to: mladi Mjesec (Hilal), prva četvrt, puni mjesec – uštap (Bedr) i posljednja četvrt. Ove faze ili mijene u nekoliko su vezane za četiri sedmice u kalendaru. Mjesec je okrenut Zemlji uvijek istom stranom svoje površine. Na sjevernoj polutki Zemlje (kod nas) mladi mjesec ispupčenom stranom uvijek je okrenut na desno, a stari na lijevo.

Šeriatski propis o početku mjeseca određuje da mjesec počinje od one večeri u kojoj se prvi put vidi mladi Mjesec (Hilal) i to po zalasku Sunca, ili kad se nabroji 30 dana prošlog mjeseca (Tekmili-selasin).

Na početak hidžretskog mjeseca ne utječu mjesne razlike i različita područja. Područje naše Bosne pripada zoni srednje-evropskog vremena, i samo je sahat ranije u odnosu na zapadno-evropsku zonu (Engleska-Grinič), odnosno sahat kasnije u odnosu ne istočno-evropsku zonu kojoj pripadaju Turska, Egipat i ostale Arapske zemlje (Bliski istok).

Te razlike su zanemarljive u pitanju zajedničkog početka hidžretskog mjeseca. Ovo se odnosi čak na sva područja na Zemlji gdje žive muslimani. Na Kongresu u Tunisu (1981. god.) komisije iz islamskih zemalja za izradu jedinstvenog takvima, delegat iz Indonezije naglasio je da je udaljenost između najistočnije i najzapadnije tačke u kojima žive muslimani razlika od devet sahata, noć im je jedna pa viđenje na kraju te linije zapadno vrijedi i za istočnu tačku u pitanjima početka hidžretskih mjeseci. To znači, da muslimani i na istoku i na zapadu i gdje žive mogu i moraju imati isti početak i kraj ramazana, Bajrame, dan Arefata kao i druge obrede i praznike . Temelj za početak hidžretskog mjeseca je viđenje Mlađaka, bilo golim okom ili putem aparata iz opservatorija. Predložena je i karta mjesta odakle se može vidjeti mlađak, sa popisom 31 zemlje.

Kod nas mladi Mjesec primjećujemo tek drugu ili treću noć, kada se udalji dovoljno od Sunca, a samo u rijetkim slučajevima (u proljeće) kada je star jedan dan. Međutim, putem satelita i telekomunikacijskih veza sa islamskim zemljama za veoma kratko vrijeme možemo saznati početak pojedinih hidžretskih mjeseci.

U Mekki je izgrađena moderna opservatorija za viđenje Mlađaka i praćenje kretanja Mjeseca. Mekka je centar svijeta, prije svega islamskoga svijeta, rodno mjesto Muhammeda, a.s, iz nje potiče objava Kur'ana i širenje islama, ona je sveti grad muslimana i mjesto obreda hadždža. Prirodno je da ona bude najmodernija kod određivanja početka hidžretskih mjeseci. Onoga dana kada se muslimani istinski vrate islamu i slože se po ovim pitanjima, molimo Allaha, dž.š, da to bude što prije, biće nam jednaki počeci hidžretskih mjeseci i vjerskih obreda.

Odabrani mjeseci i dani i islamski praznici u hidžretskoj godini

Hidžretska godina ima 12 mjeseci. O tome govori i Kur'an: “Broj mjeseci u Allaha je 12, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta…” (Tevbe, 36) Hidžretski mjeseci su: muharrem, safer, rebiul-evvel, rebiul-ahir, džumadel-ula, džumadel-uhra, redžeb, šaban, ramazan, ševval, zul-kade i zul-hidždže.

Najodabraniji mjesec je mubarek ramazan, mjesec bereketa i Allahove milosti kojeg muslimani poste. Najboljih deset noći u godini su zadnjih deset noći mjeseca ramazana jer je u njima najodabranija noć u godini mubarek noć Lejletul-kadr.

Najodabranijih deset dana u godini je prvih daset dana mjeseca zul-hidždžeta, zbog toga što je u njima dan Arefata, a on je najbolji dan u godini.

Mjesec šaban je pred ramazanski mjesec u kojem se muslimani pripremaju za ramazan.

Mjeseci hadždža su: ševval, zul-kade i polovina zul-hidždžeta, kad se vrše pripreme, odlazi i izvršavaju obredi hadždža.

Odabrani dan za muslimane je petak kada se obavlja džuma-namaz. U sredinama gdje žive muslimani petak bi trebao biti slobodan dan, kao što židovi imaju subotu ili kršćani nedelju.

Od odabranih dana je i 10. muharrem (jevmul-ašura) koji je lijepo postiti.

Muslimani imaju svoja dva praznika, dva Bajrama. Ramazanski bajram ima tri dana, a Kurban-bajram četiri dana.

Prvi muharrem, kada počinje nova hidžretska godina nema obilježje praznika u arapsko-islamskom svijetu.

Pošto je bila riječ o Hidžretskoj, odnosno Mjesečevoj godini, na kraju da spomenemo prijevod dove koju je učio Muhammed, a.s, kada bi ugledao mladi Mjesec:

“Allahu, podari nam u ovom mjesecu bezbjednost, sreću, sigurnost u Islamu, mir, zdravlje i dobru opskrbu. Uputi nas na ono što Ti želiš i čime Si zadovoljan.! A onda bi gledajući u mlađak dodao: “Naš i Tvoj Gospodar je Allah”.

Sedić Ishak – dzemat.de