SU.VI.MAX – Znanstvena studija o vitaminima i mineralima koju su pokušali “ugušiti”
Polemika o vitaminima je uzburkala javnost. Na jednoj strani imamo “vitaminoskeptike”, a na drugoj osobe željne istine o vitaminima i njihovom eventualnom utjecaju na naše zdravlje, a koji se mogu slobodno kupiti u trgovinama.
Jedni govore da su industrijski stvoreni vitamini opasni, a drugi tvrde da su prijeko potrebni za očuvanje našeg zdravlja. Veliki broj znanstvenih radova potvrđuje važnost vitamina, kako onih u prirodnom obliku – voću i povrću – tako i onih stvorenih u laboratorijima.
Što o svemu kaže struka?
Nema potrebe upuštati se u kompleksne stručne analize u kojima su već puno toga rekli najveći i najbolji. Ovom prilikom vam nudimo informacije o najvećem kliničkom istraživanju u Francuskoj koje je trebalo pokazati i dokazati utjecaj vitamina i minerala na naše zdravlje.
Francusko kliničko ispitivanje SU.VI.MAX
21. lipnja 2003. godine, voditelji znanstvene studije SU.VI.MAX su otkrili prve rezultate najvećeg francuskog kliničkog ispitivanja koje je rađeno između 1994. i 2002. godine nad 13.017 osoba između 35 i 60 godina koje su uzimale vitamine, mineralne dodatke ali i placebo. Dnevna doza ovog kliničkog ispitivanja se sastojala od sintetičkog beta karotena (6 mg), sintetičkog vitamina E (30 mg), vitamina C (120 mg), selena (100 mcg) i cinka (20 mg).
Rezultati kliničkog ispitivanja su bili fantastični kod muške populacije gdje smo imali smanjenje pojave raka za 31%, kao i smanjenje smrtnosti kod iste grupe muškaraca za 37%. Nikakvo poboljšanje nije ustanovljeno kod žena koje su participirale u ovom kliničkom ispitivanju.
Objavljene informacije su vrlo brzo povučene iz javnosti. Sve manje mainstream medija se usuđivalo objaviti ove spektakularne rezultate, a na voditelja kliničkog ispitivanja Dr. Sergea Hercberga je vršen strašan pritisak, iako je bilo očito da 5 dodataka mogu spasiti na stotine tisuća života.
Dušobrižnici su tvrdili da nema potrebe za sintetičkim dodacima i da je konzumiranje voća i povrća sasvim dovoljno za postizanje istog cilja. Mediji su organizirano i vrlo brzo preuzeli ove preporuke dušobrižnika i sve više sudili Dr. Hercberga.
Međutim, rezultati kliničkog ispitivanja nisu postignuti konzumiranje svježeg voća i povrće, već upravo uzimanjem sintetičkih vitamina i minerala. Niti jedan razuman znanstvenik na ovome svijetu ne bi se upustio u suludu ekstrapolaciju rezultata ovog kliničkog ispitivanja, te ustvrdio da bi rezultati bili identični ako bi se umjesto sintetičkih vitamina i minerala konzumiralo voće i povrće. To može biti istina, ali dok se ne dokaže novim kliničkim ispitivanjem, takvo što ne nema mjesto u znanosti.
Moramo biti zahvalni Dr. Hercbergu što je potvrdio da vitaminski i mineralni dodaci mogu biti korisni u prevenciji određenih vrsta raka provođenjem studije čiji razvoj i praćenje zahtijevaju mnogo samopožrtvovanja, ustrajnosti i rada. U isto vrijeme se postavlja pitanje zašto se minimalizira utjecaj vitamina i mineralnih dodataka na naše zdravlje? Kome je to cilj?
Tko može tvrditi da su ukupne doze apsorbirane pri kliničkom ispitivanju SU.VI.MAX, prehrambene doze, kada predstavljaju četverostruku dozu trenutnog unosa vitamina E, više nego dvostruku dozu vitamina C, gotovo 3 puta veći unos selena i gotovo 2 puta veći unos cinka? Ove doze su izvan dosega uobičajene prehrane.
Zašto se u prezentacijskom dokumentu SU.VI.MAX prešućuju pozitivni rezultati studije ATBC iz 1994. koja pokazuje da dodatak vitamina E smanjuje rizik od raka prostate za trećinu?
Studija SU.VI.MAX potvrđuje studije iz Kine (rak svih vrsta), iz Finske (rak prostate), iz Bostona (rak prostate), koje govore o koristi antioksidacijskih dodataka. Treba biti iskren i reći da neke druge studije nisu utvrdile nikakvu korist, a neke su zaključile da u određenim okolnostima (visoke doze sintetske tvari) dodaci mogu biti opasni. Dakle, još uvijek ima puno toga za shvatiti o ulozi slobodnih radikala i puno toga za naučiti o prednostima antioksidativnih dodataka. Jedno je sigurno, uzimanje takvih dodataka apsolutno nije poticaj da jedete manje voća i povrća, čega se uplašio napadnuti dr. Serge Hercberg. Naprotiv, studije pokazuju da redoviti konzumenti voća i povrća su redoviti potrošači vitaminskih i mineralnih dodataka. Radi se osobama s besprijekornim načinom života.
Da zaključimo logično!
Uz prehranu bogatu neprskanim voćem i povrćem, s vrlo malo obrađene hrane i šećera, poštujući dobru ravnotežu između esencijalnih masnih kiselina, te uz umjerene doze minerala i vitamina u obliku dodataka, naše zdravlje vjerojatno može biti puno bolje. Upravo je to ono što stotine stručnjaka preporučuju, a posebno najprestižniji svjetski tim istraživača prehrane, Harvard School of Public Health.
Ipak ćemo vam za kraj pokloniti mali bonus
U Republici Hrvatskoj živi skoro milijun muškaraca u dobi između 35 i 60 godina, a što odgovara profilu osoba koje su participirale u francuskom kliničkom ispitivanju. U Hrvatskoj svake godine od raka umre oko 5000 muškaraca.
Ako se protokolom smanji smrtnost za 37%, to bi značilo da bi zdrava hrana uz vitaminske i mineralne dodatke vjerojatno spasila 1350 života svake godine. Zamislite koliko košta liječenje osoba od malignih bolesti. Zamislite koliko svi gubimo kada nestane 1350 radno sposobnih muškaraca koji mogu pridonositi svojoj obitelji i državi. Ne radi se samo o jednoj godini, nego o kumulativnom broju umrlih, a u našem slučaju spašenih.
Samo u 10 godina bi bilo spašeno 13.500 života koji kumulativno predstavljaju najmanje 6 milijardi kuna godišnje (vrlo umjerena estimacija: plaće, doprinosi, liječenje, osiguranje, potrošnja, hrana, BDP, demografski utjecaj,…).
Idemo vidjeti koliko koštaju vitaminski dodaci potrebni za prevenciju malignih bolesti za milijun muškaraca u Hrvatskoj.
Svake godine bi bilo potrebno oko 60 tona vitamina i minerala koji bi pokrili dnevne doze za milijun muškaraca. Prosječna cijena za 60 tona vitamina i minerala iznosi oko 1 milijardu kuna. Svi vitamini i dodaci se mogu proizvesti u Hrvatskoj bez ikakvih problema.
Hrvatska bi primjenom SU.VI.MAX protokola svake godine uštedjela 5 milijardi kuna, a milijarda kuna potrebna za proizvodnju vitamina i minerala mogla bi stvoriti 5000 novih radnih mjesta na kojima bi radili spašeni muškarci.
Kako vidimo, nije problem naći ideju kako spasiti mnoge živote i unaprijediti nacionalnu ekonomiju. Potrebno je samo malo volje, logičnog razmišljanja i korištenje nama dostupnih informacija iz svijeta znanosti.
Izvori: Sciencedirect | La Nutrition | Inserm
Logicno.com
