Zločini i genocid u BiH su se desili, a odgovorni su u Hagu
STOCKHOLM / SARAJEVO – Švedska novinarka Annika Hamrud reagirala je na tekstove profesora Kjella Magnusona i Lennarta Palma, koji su u tiražnom listu Goteborgs-Posten negirali genocid u BiH. Podsjećamo Goteborgs-Posten je objavio dva teksta u kojima Magnuson i Palm negiraju genocid, a sve kao reakciju na članak o srpskim zločinima u Prijedoru i velikoj masovnoj grobnici Tomašica, koji je prije tri sedmice napisala upravo Annika Hamrud.
Alternativna historija
“Sistematskog progona Bošnjaka, poput onog koji je zadesio Jevreje, nije bilo. Dakle, u Bosni nije bilo genocida, kao ni danas u Siriji”, napisao je, između ostalog Magnuson.
Palm je pak napisao:
“Radi se o tome da se izostavljaju značajni dijelovi stvarnosti i historije, čime se ona tumači kroz pristup crno i bijelo. Sve to služi tome da Bošnjaci dobiju simpatije kao jedina žrtva u tome ratu, da Evropska unija (uključujući i Švedsku) i SAD imaju opravdanje što su priznali secesiju legitimne članice UN-a, te da NATO ima argument da je s pravom preuzeo pravo da interveniše i zaustavi genocid”.
Upravo na ova dio reagirala je noviarka, koja je Palma optužila da je pribjegao kulturi poricanja i teorija zavjera.
Upozorenje revizionistima
“Poricatelji genocida i revizionisti historije, birajte riječi. Pomislite samo na negatora holokausta, francuskog historičara Roberta Faurrissona, čiji je dolazak u Švedsku u ranim 1990-im doveo do demonstracija. Riječ je o osobi koja negira da su se desili najgori zločini protiv čovječnosti, nacistički holokaust. Nacistički zločini su bili najgori, ali svakako ne i zadnji genocid u historiji”, navodi Annika Hamrud.
Kada je pak direktno negiranje genocida u pitanju, švedska novinarka podsjetila je na zločine počinjene nad Bošnjacima u BiH.
“Profesor historije Lennart Palm je negirao te masakre, a to je upotpunjeno drugim člankom u kome profesor Kjell Magnusson ‘objašnjava’ da nije bilo genocida u Srebrenici, iako je UN definisao sistematsko ubijanje 8.000 Bošnjaka kao dio planiranog istrebljenja jedne etničke grupe”, navodi hamrudova.
Podsjetila je i na ubijenja prijedorsih Bošnjaka u ljeto 1992. godine i na grobnicu Tomašica o kojoj je i ranije pisala.
“Mnogi od civila završili su u masovnoj grobnici u selu Tomašici, koja je otkrivena prošle jeseni, a koju sam i sama posjetila zajedno sa kolegicom fotografkinjom Caroline Tibell. Vidjeli smo žrtve i osjetili njihov miris. Njihova tijela su dobro očuvana, a moguće ih je identificirati po crtama lica i odjeći. Ali, zbog Lennarta Palma ćemo sačekati DNK analize kako bismo 100 posto bili sigurni ko su ti ubijeni ljudi. Kao da uopće može biti sumnje u vezi sa tim šta se dogodilo u Prijedoru i kao da Palmovo mišljenje može stati u ravan sa nepobitnim dokazima, dokumentima i DNK analizama”, piše u tekstu.
Upozirila je i na manipulacije činjenicam i paušalne ocjene profesora Palma.
“Poručujem profesoru Palmu da ja cijenim svoje izvore kao što i priliči profesionalnom novinaru, a to bi trebao biti slučaj i kada se radi o profesorima historije koji ne bi trebali biti pristalice konspirativnih teorija. Nijedan rat nije tako dobro dokumentovan kao što je to rat na prostoru bivše Jugoslavije. Haški tribunal radi 20 godina i tokom tog perioda pažljivo su razmotrili sve činjenice i izjave. Lokalci odgovorni za zločine u Prijedoru su već dugo iza rešetaka, a dvojici lidera koji su direktno odgovorni za masovna ubistva Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću trenutno se sudi za genocid, mučenja, premlaćivanja i silovanja u ogromnoj mjeri”.
Užas Trnopolja
Osvrnula se i na logoraše iz Trnopolja čije je patnje švedski profesor također minimizirao.
“Palm dovodi u pitanje logoraša Fikreta Alića, čovjeka koji je otvorio oči vanjskom svijetu o onome što se dešavalo u Bosni 1992. godine. Fikret Alić je upravo bio stigao u logor Trnopolje iz logora smrti Keraterm, a njegova fotografija na kojoj stoji ekstremno mršav iza ograde i danas nas podsjeća na njemačke koncentracijske logore. Podsjećam da je u Goteborg došao veliki broj izbjeglica iz Prijedora i oni sada čekaju odgovore o tome šta se desilo sa njihovim najmilijima, nakon što je otkrivena masovna grobnica u Tomašici”, piše Hamrudova.
Također je podsjetila da ovo nije prvi put da se negiraju patnje logoraša iz Trnopolja, ali i drugig srpskih logora, kao i da su takvi slučajevi uspješno rješavani na sudu u korist tužitelja.
“Švedske novine Ordfront također iznosile navode o tome kako se manipuliše Alićevom fotografijom, na osnovu članka objavljenog u britanskom časopisu ‘Living Marxism’. Na kraju je članak u Ordfrontu doveo do tužbe, a autor je bio prisiljen platiti naknadu štete zbog klevete”, podsjetila je švedska novinarka.
(Avaz)
