Kultura sjećanja
Hambarine su mjesto sa 327 šehida.
Hambarine su naseljeno mjesto u sastavu općine Prijedor i u toku etničkog čišćenja nesrba sa ovog područja je bilo dominantno bošnjačko naselje jer je prema popisu stanovništa iz 1991. godine u naselju živjelo 2.768 Bošnjaka od ukupno 2876 stanovnika te su činili 96,24% ukupnog stanovništva.
22. maja 1992. godine agresor u liku JNA i srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga je počeo napada na Hambarine kod Prijedora.
Istraživači nauke o genocidu još jednom podsjećaju da je genocid na području općine Prijedor trajao kontinuirano u periodu 1992-1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena, ukupno 3.173 civila, 31.000 ljudi je zatočeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrebljeno 94 posto Bošnjaka. Danas se genocid u Prijedoru nastvalja drugim sredstvima. Preživjele žrtve nemaju pravo obilježiti istinu o tim zličinima, nemaju pravo na pravdu, nemaju pravo da se sjete zločina koji su uzbunili čitav svijet, dokazjući da lekcija iz holokausta nije naučena. Bez istine o genocidu u Prijedoru i pravde za žrtve tih zločina nema prijedorske zajedničke budućnosti. Do kada će svijet šutiti o zločinu uklanjanje i istrbljenja 94 posto Bošnjaka i Hrvata sa teritorije opštine Prijedor, tolerišući kršenje prava žrtava genocida i dozvoljavajući smotru Ravnogorskog četničkog pokreta koji je u Drugom svijetskom ratu bio na strani fašizma.
Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)
***
Hambarine su naseljeno mjesto u sastavu općine Prijedor i u toku etničkog čišćenja nesrba sa ovog područja je bilo dominantno bošnjačko naselje jer je prema popisu stanovništa iz 1991. godine u naselju živjelo 2.768 Bošnjaka od ukupno 2876 stanovnika te su činili 96,24% ukupnog stanovništva.
JNA, koja je već tada bila pod kontrolom srpskih kadrova, je 22. maja 1992. godine izdala ultimatum stanovnicima Hambarina sa zahtjevom da predaju nekoliko pojedinaca koji su navodno učestvovali u napadu na JNA.
S obzirom da napada nije ni bilo ultimatum nije mogao biti ispoštovan što je bilo povod da slijedećeg dana oko popodneva započne granatiranje Hambarina iz tri pravca.
Za napad je angažovano nekoliko tenkova i oko 1000 vojnika. Bombardovanje Hambarina nastavljeno je sve do 15 sati. Bošnjački stanovnici su pokušali odbraniti selo, ali su bili prisiljeni pobjeći u druga sela ili u šumu da bi izbjegli tenkovske napade.
Oko 400 izbjeglica, uglavnom žena, djece i starijih osoba, je pobjeglo iz naselja Hambarine kao rezultat napada tokom kojeg su srpski vojnici ubijali civilno stanovništvo, vršili silovanja i paljenja kuća.
Vojna operacija i ubijanje civila se poslije nastavilo i na području šume kod Kureva.
Preuzeto od: Almir Muratović
