logo
bios

Zima u Evropi je gotova

Objavljeno prije 1 mjesec . u uto, jan 21st, 2020

U DOSADAŠNJEM dijelu klimatološke zime koja je počela 1. 12. još nismo imali niti jednu zimsku ciklonu, a samim time nije bilo značajnijeg snijega, pa čak ni u većem dijelu gorja.

Prema izvještaju DHMZ-a, jutros je na tek 5 lokacija u Hrvatskoj izmjeren mjerljiv snježni pokrivač, a najviše ga ima na Zavižanu, tek 5 centimetara koji će brzo okopnjeti, piše Istramet.

Nizine unutrašnjosti zemlje ove zime zabilježile su tek jedno kratkotrajno padanje snijega, a središnja Istra nije imala čak ni susnježicu.

Temperature osjetno iznad prosjeka

I temperaturno gledajući osjetno smo iznad prosjeka, naročito u gorju i na Jadranu. Nizine unutrašnjosti Hrvatske od temperaturnih ekstrema spasila je dugotrajna inverzija, no uslijed sve jačeg sunca i vjetra ona će u idućim tjednima biti rjeđa pojava.

Tjedne prognoze upućuju – zima je gotova

Prema danas objavljenoj mjesečnoj prognozi ECMWF-a na stranicama EFFIS-a, zima u Europi je gotova.

Naime, pozitivno temperaturno odstupanje očekuje se u svim tjednima do 1. 3. i početka klimatološkog proljeća. Očekivano temperaturno odstupanje je zamjetno te najizraženije u Rusiji otkuda nam stižu pravi zimski prodori.

To ne znači da neće biti kratkotrajnih fronti ili možda čak i ciklona koje mogu donijeti snijeg, no od velikih zimskih scenarija čini se da ne bude ništa. Tome u prilog ide i činjenica kako se predviđa manje oborina od prosjeka, što znači nastavak dominacije tople anticiklone, piše Istramet.

Što kažu dugoročne prognoze?

I Servis Severe Weather Europe je jučer objavio što nas očekuje u veljači, a najavili su i kakvo bi moglo biti proljeće.

S obzirom na to da će se nad većim dijelom Europe i Azije zadržavati visok tlak zraka, i tijekom veljače se na tom području očekuju temperature iznad prosjeka za to doba godine. To znači da se dodatno produljuje vjerojatnost da nad kontinentalnom Europom neće biti pravog zimskog vremena. Kako napominje Severe Weather Europe, uvijek postoji mogućnost tranzicijskog hladnog uzorka jer hladna fronta može prijeći preko Europe, ali prema trenutnim analizama za to postoji vrlo mala vjerojatnost. Kako krećemo u veljaču, tako polarni vrtlog polako gubi na snazi i bilo kakva veća promjena u dinamici, u smislu dolaska hladnog zraka, bila bi prekasna za stvaranje održivog obrasca hladnog vremena.

Kakvo je proljeće pred nama?

Prema ECMWF-modelu Severe Weather Europe dobio je uvid u to kakvo bi moglo biti i ovogodišnje proljeće u Europi.

ECMWF model nastavlja sličnu priču kao i zimski obrazac. Vidljiva je prevaga visokog tlaka zraka na sjeveru Tihog oceana, zapadnim Atlantikom i Europom.

S obzirom na tlak zraka, i u ožujku, travnju i svibnju se u Europi i Aziji očekuju temperature zraka više od prosječnih za to doba godine.

Što se tiče padalina, na jugu Europe očekuje se sušnije vrijeme, što je u korelaciji s višim tlakom zraka. Kontinentalna Europa trebala bi imati prosječne količine padalina, što znači da se ne očekuju dugotrajna sušna razdoblja. Niži tlak nad Atlantikom mogao bi dovesti do veće količine padalina u središnjoj i sjevernoj Europi.

I Vakula ima dugoročnu prognozu

U razgovoru za Slobodnu Bosnu i Zoran Vakula je otkrio što nas čeka u narednim mjesecima.

“Prema podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a može se reći kako je dosadašnji dio zime među toplijima, u mnogim mjestima na Jadranu i u gorju i među 10 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja.

Ni u dugoročnim prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju takve prognoze – za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona – polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne inverzije – zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere. Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može „spasiti“ dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka. Ostvari li se takav scenarij – i u nastavku ćemo zime oborina imati malo, ali onečišćenja u nizinama bi i dalje moglo biti puno. No, nadam se da ćemo ipak imati i malo vjetra, koji će onemogućiti takvo stanje u nizinama.

Za cijelo ljeto dugoročnih prognostičkih izračuna još nemam, ali prema onome što postoji do srpnja – mala je vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe. Osim ako ne dođe potkraj jednog mjeseca i potraje početkom sljedećega, pa se to u izračunima srednje mjesečne temperature zraka ne vidi, budući da će, po svemu sudeći, prevladavati razdoblja s temperaturom višom od prosječne.

Za razliku od tog pozitivnog temperaturnog odstupanja od prosjeka, prognoze za količinu oborine daju povećanu vjerojatnost za negativna odstupanja. Manjak – manje količine od višegodišnjega srednjaka. Ukratko – u prvom dijelu 2020. godine – relativno toplo i sušno! Ali naravno, to je trenutačno najvjerojatnije, ne i sigurno. Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala, kao primjerice za prošlogodišnji svibanj, koji je bio hladan kao rijetko koji u znanoj povijesti, iako je za to potkraj travnja/aprila postojala samo mala vjerojatnost. Na kraju je u većini Hrvatske svibanj/maj bio među desetak najhladnijih, ponegdje čak i među njih 4”, prognozira Vakula.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh