Savjet Evrope istražuje poslanike BiH?

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je saopšteno kako su prikupili informacije od Stalne misije BiH pri Savjetu Evrope u kojima se navodi da je formirana komisija za istražne radnje zbog mogućih koruptivnih radnji protiv tri člana Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, među kojima je i Milica Marković, inače poslanica SNSD-a u Parlamentu BiH. Mediji su još prošle godine pisali o mogućim sumnjama na korupciju u vezi sa izvještajima Markovićeve iz Jermenije i Azerbejdžana. Milica Marković demantuje optužbe i tvrdi da njeno ime nije dio istražnih radnji komisije u Savjetu Evrope.

U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u kojem se pozivaju na informacije Stalne misije BiH pri Savjetu Evrope, navodi se da je povodom zahtjeva pojedinih članova Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u junu 2017. godine Komitet ministara Savjeta Evrope formirao istražno tijelo za prikupljanje informacija o mogućim koruptivnim akcijama tri člana Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, od kojih je jedna Milica Marković.

No dok je u saopštenju jasno naznačeno ime, na naš upit šef diplomatije BiH Igor Crnadak nije htio pred kamerama pričati o imenima u istrazi.

„Tamo je, u okviru rasprave u Parlamentarnoj skupštini, došlo do optužbi iznesenih prema određenim poslanicima. Nakon toga Komitet SE je formirao tročlanu komisiju koja se bavi mogućom korupcijom kod ta tri poslanika, ali i kod bilo kojeg drugog za kojeg bi se pojavila sumnja u međuvremenu. Ja znam imena i poslanika i članova te istražne komisije, ali zaista nije na meni da ja to objavljujem. To su tijela u okviru Savjeta Evrope, imaju svoj mandat, svoj budžet, rade praktično sa velikom samostalnošću i ne bi bilo ni fer ni korektno da se ja bavim sa njihovim poslom“, rekao je Crnadak.

Poslanica u državnom Parlamentu i članica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Milica Marković potvrdila je da je tačno da postoji istražna komisija, ali da ne zna ko je predmet istrage. Kaže da je niko nije ni pozivao da da bilo kakvu izjavu.

„A to da sam ja u toj priči je priča Igora Crnatka. On je plasirao tu priču, međutim, ono što ja znam jeste da se glavna priča, vezano za tu korupciju pominjala za tri druge osobe čija se imena pominju u Izvještaju Transparency International. Te tri osobe se pominju u tom izvještaju i mislim da će Komisija krenuti od toga, ali među ta tri imena svakako nije bilo moje ime. To je ono što ja znam i taj izvještaj Transparency International-a u kome oni jasno imenom i prezimenom pominju te tri osobe je bio dostavljen i nama kao poslanicima u Vijeću Evrope. Mislim da se taj Izvještaj i danas može pronaći u Transparency Internationalu i vidjeti koja su tu tri imena. Znači, ništa tu nije sakriveno ni sporno. Među ta tri imena nije moje ime“, navodi Markovićeva. Radio Slobodna Evropa nije imala uvid u dokaze koje pominje Milica Marković.

Informaciju o istrazi smo zatražili i direktno u Savjetu Evrope odakle su nam poslali sljedeći odgovor:

„Parlamentarna skupština Saveta Evrope formirala je nezavisno vanjsko istražno tijelo za detaljnu nezavisnu istragu navoda o ‘korupciji i njegovanju interesa’ koji su dati protiv određenih članova Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope ili bivših članova. Biro parlamentarne skupštine, koji je održao sastanak u Kopenhagenu 23. novembra 2017. godine, odlučio je da produži mandat Nezavisnog vanjskog istražnog tijela. Prema svom zadatku, ‘rad istražnog tijela uživa maksimalnu povjerljivost’, što također znači da tijelo ne komunicira s novinarima.“

Milica Marković je prošle godine dospjela u žižu javnosti u BiH nakon anonimnog pisma u kome se govorilo omogućim koruptivnim radnjama, nakon Rezolucije koju je Savjet Evrope usvojio na osnovu njenog izvještajao situaciji na jezeru koji se nalazi u regionu Sarsang nepriznate republike Nagorno-Karabah u Azerbejdžanu, a koja je pod kontrolom Jermenije.

Izvještaj je bio vrlo pristrasan u korist Azerbejdžana zbog čega su Jermeni posumnjali da je Markovićeva primila mito. No ona i danas odbacuje te optužbe: „Tu optužbu je spinovala armenska delegacija zato što nisu bili zadovoljni Rezolucijom. Ali oni nisu bili zadovoljni zato što su opstruisali i mene kao izvjestioca i ukupne aktivnosti Komiteta za socijalna pitanja koji je mene imenovao za izvjestioca u vezi sa tim problemom. Dakle, da su bili kooperativni i da su sarađivali sa mnom kao što sve delegacije sarađuju sa izvjestiocima, naročito ako se to odnosi na njihovu zemlju, vjerovatno bi Rezolucija bila bolja i oni bi bili zadovoljniji sa tim. Sva ta priča i ujdurma koja se podigla je potekla od njih. A, naravno sa druge strane ja imam puno informacija i argumente koje mogu, ako bude bilo potrebno, pa i Parlamentarnoj skupštini iznijeti, koje pritiske sam ja trpila od njih, šta su oni preduzimali da me lobiraju, šta su mi nudili i koje su osobe slali da razgovaraju i da kontaktiraju kako bi me ubijedili u svoj zahtjev a njihov zahtjev je bio da unesem u Rezoluciju tekst koji bi oni sastavili i da stanem iza toga. Ja naravno to nisam mogla prihvatiti i ako je iko korumpiran i ako se iko služio određenim nedozvoljenim radnjama i koruptivnim aktivnostima, to je bila delegacije Armenije, koja je pokušavala ali nije uspjela, a kad nije uspjela onda je dobila rezoluciju kakvu je dobila kojom nije zadovoljna, ali onda su naravno krenule priče da optuže mene za sve to.“

Formiranje nezavisnog istražnog tijela uslijedilo je nakon pisma predstavnika Transparency international organizacija iz šest evropskih zemalja u januaru 2017. godine vrhu Savjeta Evrope u kome je zatražen „snažan odgovor na tvrdnje Evropske Inicijative za stabilnost u izveštaju ‘Evropska močvara (kavijarska diplomatija dio 2) – tužioci, korupcija i Savjet Evrope “. U tom pismu je problematizovano posebno ponašanje delegacije Azerbejdžana, navedena su i neka imena, te sumnje u korupciju, ali ne spominje se striktno i ime Milice Marković.

Politikolog Velizar Antić kaže da će na Bosnu i Hercegovinu pasti velika mrlja ukoliko se pokaže da je Markovićeva bila dijelom koruptivnih radnji.

„To će definitivno baciti ljagu na celu državu Bosnu i Hercegovinu, a mi koji živimo ovdje, itekako znamo da ovde korupcija u velikoj meri cveta i da je ima na svakom koraku. To će biti samo još jedna u nizu potvrda kakvo smo društvo. Defitivno ćemo još više biti crna rupa u celom tom sistemu Evrope“, ističe Antić, no dodaje da će biti problem za BiH ukoliko se ispostavi i da nisu tačne tvrdnje o istrazi protiv Milice Marković koje je iznijelo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, jer su tu informaciju prenijeli osim domaćih i brojni strani mediji.

„To će opet baciti ljagu na BiH jer nema odgovornosti. Ja sam ubeđen da niko neće odgovarati ni iz ovog Ministarstva spoljnih poslova odakle je došla ova informacija da jeste ona upletena ukoliko se ispostavi da ona nije upletena“, zaključuje Antić.

Izvještaj nezavisnog tijela trebao bi biti gotov do 15. aprila ove godine.