Zbunjena generacija: Šta današnje žene doista žele od veze, ljubavi i seksa

Današnja generacija mladih žena je najliberalnija, najobrazovanija i najinformiranija u povijesti. Iako imaju više izbora no ikada, sve su nesigurnije u definiranju želja, seksualnosti i odnosa s partnerom, što dovodi do suvremenog paradoksa: seksualna sloboda rađa zbunjujući seks i veze. One naprosto ne znaju što bi sa svojim slobodama jer ih se stalno obasipa proturječnim savjetima, zaključuje američka psihoterapeutkinja Leslie Bell u svojoj prvoj knjizi ‘Hard to Get’ (Teško ostvarivo). Je li to slučaj i s Hrvaticama?

Ankica N. je mlada ekonomistica, zgodna, stalno zaposlena u jednoj od tri najveće firme u Hrvatskoj. Napunila je 29, upisala magisterij, nije se udala i ne zna kada će. U toj dobi njezina majka je podizala na noge troje djece. Do sada je imala dvije-tri kraće veze, posljednju i najdužu s rastavljenim, deset godina starijim ocem dvoje klinaca, ali je odustala od nje jer se pokazalo da on traži previše, a daje premalo, prenosi tportal. U poslu je samostalna i prodorna, neki je opisuju kao predatoricu. U društvu djeluje emancipirano i samosvjesno, ali kod kuće je i danas pod paskom autoritativnog oca, pred kojim je, kao kakva tinejdžerica, tajila zadnju vezu, bojeći se da će je zbog nje razapeti na križ. Otac priznaje samo brak pred oltarom, ne i zajednički život bez formalnog pečata, a ona nije sigurna želi li to i želi li roditi, premda je odrasla u katoličkoj obitelji s troje djece i okružena familijarnim klanom s juga u kojem svaki član pomaže svakome…

Mlade žene naprosto ne znaju što bi sa svojim liberalizmom

Ankičina generacija je najliberalnija, najobrazovanija i najinformiranija u povijesti. Ni ekonomski, ni društveni, ni biološki razlozi ne tjeraju njezine vršnjakinje na brak i rađanje u ranim dvadesetima kao njihove majke (iako su pripadale liberalnoj baby boom generaciji), što im omogućuje da se posvete obrazovanju i karijeri više no ijedna generacija prije njih. Tako je to na Zapadu, tako je manje-više i u nas, barem u urbanim sredinama, s malim začinom u patrijarhalnom dijelu Lijepe Naše, gdje neke Ankice moraju miriti svoje i roditeljske želje.
Znači li to da su svi argumenti za osjećaj samosvijesti i zadovoljstva u mladih žena na broju?

Sudeći prema knjizi dr. Leslie Bell naslovljene ‘Hard to Get: Twenty-Something Women and the Paradox of Sexual Freedom’ (Teško ostvarivo: Žene u dvadeset i nekoj i paradoks seksualne slobode), djevojke Ankičine generacije su u emocionalnom krajoliku 21. stoljeća ‘zbunjenije, proturječnije i nesigurnije’ u tome što doista žele od veze, ljubavi i seksa nego što su to bile njihove majke i bake. Iako imaju više izbora no ikada dosad, sve su nesigurnije u definiranju želja, seksualnosti i odnosa s partnerom, što dovodi do suvremenog paradoksa: spolna sloboda rađa zbunjujući seks i veze. Mlade žene naprosto ne znaju što bi sa svojim liberalizmom, zaključuje ova kalifornijska psihoterapeutkinja koja se bavi tinejdžerskom seksualnošću, biseksualnošću, rodnim pitanjima i seksualnošću mladih žena. Ova prva njena knjiga (na američko tržište izlazi u ožujku) nastala je na temelju dubinskih razgovora sa 60 mladih žena, od kojih je neke intervjuirala i po tri puta u vremenskim razmacima. Mogu li se njeni zaključci primijeniti na naše podneblje?

Posljednjih je godina sasvim nejasno što znači biti liberalna žena, kaže Bellova pa pita: Znače li posao i karijera oslobađajuće iskustvo? Je li to seks i, ako jest, pod kojim uvjetima? Je li to raskid s odijevanjem i ponašanjem na tradicionalno ženski i ženstveni način? Je li veza, odnosno brak prevažan dio ženskog života ili samo njegov dio?

‘Neopterećene brakom, djecom i pratećim odgovornostima, život bi im trebao biti slobodan i manje kompliciran. Iako imaju goleme mogućnosti da budu neovisne, obrazovane, posvećene karijeri i slobodne u izražavanju seksualnosti, u seksualnosti se pokazuju ranjivima i dezorijentiranima, tražeći neko čvršće uporište u donošenju odluka’, komentira Leslie Bell generaciju dvadeset i neke.

Boje li se današnje žene priznati da im je potreban muškarac?
Izgubljene u očekivanjima

Udaja i majčinstvo nekada su nedvojbeno značili ulazak u svijet zrelosti. U današnje doba, između šesnaeste kada djevojke u prosjeku stupaju u prvi seksualni odnos i tridesete kada se u prosjeku udaju i rađaju, prostire se lijep komad života seksualne aktivnosti i potrage za onim pravim. Što doista čine u tom dugom intermezzu? Gombaju se s nastojanjem da razmrse proturječne poruke, kaže Bellova. U devedesetima su bile zasipane savjetima da budu samodostatne, ambiciozne, samopouzdane i da u odnos s muškarcem ulaze nezavisne. Deset godina kasnije rekli su im da stanu na loptu i ne budu agresivne. Jučer se trebala sramiti seksualnog iskustva, danas se mora sramiti neiskustva. Ne tako davno neudana žena je morala skrivati da živi s nekim, a danas se mora sramiti romantičnih osjećaja. Danas je uvjeravaju da prebrodi sram, hemunge i romantične snove, a istodobno je žrtva seksualnog uznemiravanja i silovanja, dok i muškarci i žene lamentiraju o gubitku privatnosti i nedostatku intime.

Kada su dosegle dvadesetu, govorili su im da se ižive i ne jure u ozbiljnu vezu, a potom ih uvjeravali da bi trebale biti spremne za udaju i djecu. Popularne knjige poput A Return to Modesty (Povratak čednosti) američke autorice Wendy Shalit savjetovale su im povratak nevinosti, apstinenciju prije braka i vraćanje ritualima udvaranja s početka prošloga stoljeća. Čednost nije nazadnjaštvo, poručuje Shalitova, nego način da sačuvamo osjećaj za erotiku u našim životima. Prirodno nagnuće čednosti nije inhibicija koju treba liječiti, kaže Wendy Shalit, već lijep instinkt kojim – ako ga otkrijemo i ako nas podrži okolina – možemo mijenjati društvo.

Vrijeme Shalitove nekako se poklopilo s našim dobom tranzicije, kada su žene tjerane na ognjišta, a don Bakovići ih (da, da, znamo, Hrvatska, nažalost, izumire) pretvarali u strojeve za rađanje, ali to su ipak bile neke sasvim druge priče.

‘Zbunjene proturječnostima, zbog savjeta o nezavisnosti i seksualnom eksperimentiranju pomiješanih s preporukama o suzdržanosti i čednosti, moje su se sugovornice bojale priznati da im je potreban muškarac’, kaže Leslie Bell.

Nakon dvojbe iživjeti se dok možeš ili očekivati da im dragi pod prozorom svira serenadu, slijedio je 2008. bestseler ‘Marry Him’ (Udaj se za njega), u kojemu im autorica Lori Gottlieb pragmatično savjetuje da zgrabe prvog ‘dovoljno dobrog’ muškarca jer će u potrazi za idealnim ostati na suhom. Generaciju žena koje su uživale u bakanalijama ‘Seksa i grada’ knjiga je odjednom lupila kao neugodan mamurluk. Hoće li zbog izbirljivosti doista u četrdesete ući same? A to su godine – poručio im je Newsweek – u kojima je veća vjerojatnost da će skončati u terorističkom napadu nego stati pred oltar.

(24sata.info)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close