Tijekom proteklih desetak godina u Bosni i Hercegovini zatvorene su tisuće trgovačkih obrta i ugašeno je više tisuća radnih mjesta u malim trgovinama, a takvi se negativni trendovi nastavljaju. Umjesto malih trgovina, super-marketi “osvajaju” velike gradove, pa i udaljena sela. Pod geslom “sve na jednom mjestu” privlače kupce ponudom i cijenama – za svakog ponešto, od igle do lokomotive.
Izgubio se duh malih trgovina, ribarnica, mesnica… Nestaje ugodnoga ozračja pri kupnji u kojem se kupci i trgovci osobno poznaju i oslovljavaju imenom.
Mali gube bitku
Rastu prodajna površina i potrošnja, ali je pao broj trgovina i prodavača, pa je jasno kako veliki lanci i šoping-centri dobivaju bitku s malim kvartovskim trgovinama.
Čini se kako je njih sve manje i manje, a šoping-meka sve više. Premda nema preciznih podataka o broju zatvorenih malih trgovačkih radnji, u posljednjih sedam godina samo u Banjoj Luci zatvoreno je 500 samostalnih trgovačkih radnji, a jedan od najvećih razloga je širenje velikih trgovačkih centara koji nude veći asortiman robe, uz česte akcijske popuste.
“Sve je manji broj samostalnih trgovina, što pokazuje i podatak da ih je u 2009. godini bilo 650, a u 2016. samo 150”, izjavio je Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banja Luka.
Ne postoje podaci o broju trgovačkih centara, jer se istraživanjem ne prate trgovački centri kao takvi, ali ni o broju malih trgovačkih radnji.
Trgovina na malo obuhvaća dio maloprodajnih mjesta, a to su trgovine pravnih osoba, obrtnika i djelatnosti slobodnih profesija koji obavljaju trgovinu na malo. Tako se i benzinske crpke i ljekarne smatraju trgovinama.
Prednosti i nedostaci
Trgovina je fiksna prodajna prostorija u koju kupac ulazi kako bi kupio robu, tumačenje je Zavoda za statistiku.Dok se, primjerice u Njemačkoj, male trgovina nalaze i u velikim gradovima, a posebice u selima, samostalne trgovačke radnje u BiH opstaju samo u manjim općinama i ruralnim područjima, gdje nema trgovačkih centara, dok ih je u većim gradovima sve manje.
“U velikim prodajnim centrima kupci imaju sve na jednom mjestu, od voća i povrća do prehrambenih proizvoda i kozmetike. Imaju i parkirališna mjesta, dok su ona na ‘tržnici’ zauzeli građani koji su zaposleni negdje u blizini. Trgovački centri također daju nerealno niske cijene pojedinih proizvoda kako bi privukli kupce da kupe i ostale, što mi nismo u prilici”, rekla nam je jedna od prodavačica na tržnici. Trgovci kažu kako im prodaja pada, posebice u zimskom razdoblju kada kupci više posjećuju trgovačke centre i markete koji su im bliže mjestu stanovanja.
Ipak, prednost kupnje na tržnici za mnoge je u tome što je voće i povrće svježije te što imaju priliku kupiti ga izravno od malih poljo-privrednih proizvođača. S druge strane, trgovački centri prate svjetske trendove, koriste stručne savjete i pomoć te modernim dekoracijama privlače veliki broj kupaca.
Izvor: Večernji List
