USTAVNI SUD BIH
Dok Dragan Čović pritišće Trojku da pristane na izmjene Izbornog zakona u dijelu koje se odnose na izbor članova Predsjedništva, istovremeno čini sve da Parlament FBiH imenuje HDZ-ove kadrove u Ustavni sud BiH.
Predsjednik HDZ-a ništa ne prepušta slučaju svjestan da će u budućnosti Ustavni sud, ukoliko dođe do promjene načina izbora članova Predsjedništva, bilo to samo kroz Izborni zakon, ili i kroz Ustav BiH, odlučivati o ustavnosti takvih izmjena.
Sastav Ustavnog suda u tom smislu je izuzetno važan za HDZ, jer bez HDZ-ovh kandidata u njemu upitno je može li ova stranka osigurati da predložene izmjene ostanu na snazi, u slučaju da budu usvojeni u Parlamentu.
Po tom prijedlogu HNS-a, koji je upućen svim koalicionim partnerima, član Predsjedništva iz reda Hrvata birao bi se iz pet kantona (SBK, HNK, ZZH, Kanton 10 i PK) u kojima živi značajan broj Hrvata. Onaj kandidat koji ostvari pobjedu u tri od pet nabrojanih kantona bio bi izabran za člana Predsjedništva.
O kakvom prijedlogu je riječ objasnio profesor ustavnog prava Milan Blagojević u kolumni za Oslobođenje, rekavši da odredba Ustava BiH koja govori da se član iz reda Hrvata bira “sa teritorija Federacije” ne dozvoljava da se on bira u manjim izbornim jedinicama.
“Ako bi navedeni HDZ-ov model bio prihvaćen u Parlamentarnoj skupštini BiH i usvojen u formi zakona, tačnije rečeno izmjena Izbornog zakona BiH, to bi bio klasičan vid neustavnog izbornog inženjeringa HDZ-a BiH. Stoga bi takav zakon flagrantno kršio Ustav BiH pa bi bilo sasvim opravdano očekivati da neko od ovlaštenih subjekata odmah pokrene postupak za ocjenu njegove ustavnosti, a Ustavni sud BiH bi u tom slučaju takav izborni inženjering, odnosno zakon, sasvim osnovano i opravdano morao proglasiti neustavnim”, rekao je Blagojević.
Upravo zbog ovog HDZ-u treba dodatna “pomoć” Ustavnog suda, da pet sudaca (trenutno ih je šest) ne podrži zahtjev potencijalnog apelanta koji bi osporio usvojene odredbe jer nisu u skladu sa Ustavom BiH.
Šansa da takav prijedlog prođe “test” Ustavnog suda nije beznačajna, bez obzira što Blagojević tvrdi da bi Sud nešto morao.
Teško je očekivati da predsjednica Ustavnog suda Valerija Galić glasa protiv takvih izmjena s obzirom da je imenovana kao kandidatkinja HDZ-a. Dovoljno je da jedan od troje stranih sudaca ne podrži potencijalnu apelaciju i takve odredbe će ostati na snazi, bez obzira na glasanje sudaca iz reda Bošnjaka.
Tu dolazimo do pitanja koje kandidati za ustavne sudije će biti imenovana iz Parlamenta FBiH u Ustavni sud. Trenutno se bira jedan koji bi trebao da popuni mjesto Mate Tadića koji je otišao u penziju.
Izbor nekog drugog kandidata za sudiju Ustavnog suda u Parlamentu BiH umjesto HDZ-ovog kandidata Marina Vukoje mogao bi napraviti razliku, u konkretnom slučaju na koji se referišemo, ili u nekom budućem. U slučaju da to bude neki drugi kandidat HDZ-u ne bi bilo dovoljno podrška samo jednog stranog suca, i situacija bi se za njih dodatno zakomplikovala.
Glasanje u Ustavnom sudu nije vođeno jedino pravom već i političkim utjecajem onih koji su predložu i učestvuju u izboru ustavnih sudaca. Na kraju ovolika borba u Parlamentu Federacije o izboru novog sudije Ustavnog suda govori sasvim dovoljno.
S tim u vezi odluke Ustavnog suda ostavljaju trajne posljedice na politički sistem u BiH čemu smo svjedočili u slučaju presude po apelaciji Bože Ljubića. Banalizovati izbor budućih sudija ili opravdavati ih ranijom praksom zastupnika SDA od prije više od deset godina izuzetno je opasno i štetno i u službi je opravdavanja identične politike od koje predstavnici stranaka Trojke navodno zaziru.
Klix
