Referendum u Kataloniji glavna je tema svjetskih medija. Iako je referendum formalno nelegalan, svima je jasno da će ishod, ma kakav god bio, potpuno promijeniti budućnost Španjolske. Zapravo, to se već dogodilo. Posljednji tjedni pokazali su da je jaz između Španjolske i Katalonije velik, a kako god referendum da završi, ova priča nije ni blizu kraja. Samo treba vidjeti u kojem će se smjeru stvari razvijati.
Hrvatima je referendum zanimljiv iz još jednog razloga. A to je činjenica što je nešto slično Hrvatska prošla u ne tako davnoj prošlosti. Hrvatska je također održala referendum koji je vodio prema neovisnosti, ali to je bio tek početak. Za neovisnost se još trebalo obraniti od velikosrpske agresije.
Iako Hrvatska 1991. i Katalonija danas imaju neke značajne razlike,međutim u Hrvatskoj na društvenim mrežama se ova dva dana poteglo još jedno pitanje, pitanje Istre. Ima li Istra pravo na samostalnost i, bez obzira ima li ili nema zakonsko pravo, postoji li mogućnost da se to pitanje jednog dana otvori?
Istra je jedna od rijetkih županija koje su u stanju same sebe financirati. Štoviše, stanovnici Istre u proračun, kako ćemo pokazati dalje u tekstu, uplate puno više nego što iz njega dobiju nazad. Oko 800 milijuna kuna godišnje više. Dakle, osim sebe, Istrijani financiraju i ostale krajeve Hrvatske. S druge strane, vlade se redovito prave gluhe na prijedloge iz Istre da se država regionalizira.
Istra je u sastav Hrvatske došla nakon Drugog svjetskog rata. U maticu zemlju vratili su je Tito i partizani, ali u očuvanju dugo godina ugroženog hrvatskog identiteta u Istri veliku je ulogu odigralo katoličko svećenstvo. Istra je, što je jako važno zbog konteksta, jako puno vremena bila podijeljena između Venecije i Habsburške monarhije. U sastav Hrvatske će, kako smo rekli, doći tek nakon osnivanja druge Jugoslavije. Hrvatski identitet u Istri našao se posebno na udaru talijanskih fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća koji su u talijanizaciji Istre išli toliko daleko da su razbijali glagoljaške spomenike kako bi uništili povijesni trag slavenskog, odnosno hrvatskog identiteta. No, ulaskom partizana u Istru, ona postaje dio Hrvatske. Tu je i danas. U Istri politički djeluje IDS kao najsnažnija i jedina relevantna regionalna stranka u Hrvatskoj, a zanimljivo je i to što HDZ tu nikada nije uspio postati snažan kao u drugim dijelovima zemlje.
Iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovirao istarsku neovisnost, istarski političari, okupljeni mahom oko IDS-a, ne skrivaju da žele Istru vidjeti kao regiju. U prvom redu, Istrijani su nezadovoljni centraliziranom državom u kojoj puno više novca uplaćuju u proračun nego što iz njega dobivaju.
Statistika: Svaki stanovnik Istre godišnje uplati 3800 kuna viška
A da Istra ima pravo na nezadovoljstvo, na fiskalnom planu pokazuju i brojke. Tako je u siječnju 2015. godine predstavljena studija Instituta za javne financije koja nosi naziv „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“.
U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari višak od prosječno gotovo 800 milijuna kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška.
Iznos od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje, pisao je IDS na svojim stranicama kad je studija objavljena. Drugim riječima, Istra je, za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine uplatila u središnju blagajnu, mogla izgraditi 16 bolnica, naveli su IDS-ovci tada konkretan primjer.
“Odnosno, Istarska bi županija u tri godine mogla samostalno otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta. Preračunavanje brojki po broju stanovnika pojedine županije pokazuje da svaki stanovnik Istarske županije godišnje u centralnu državnu blagajnu uplati 3.826,00 kn više nego što je potrebno. Nalazi studije pokazali su da samo četiri županije mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da ne bi mogle opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja”, zaključuje IDS u priopćenju iz siječnja 2015. godine. Iako je riječ o izvješću starom nekoliko godina, u međuvremenu se praktički ništa nije promijenilo. Štoviše, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regija neće biti ništa i da županijski ustroj ostaje i to ovakav kakav jest.
Grbin: Ustav kaže da je Istra dio Hrvatske
No može li Istra tražiti samostalnost te postoje li uopće kakve ozbiljnije ideje o tome?
Za komentar smo pitali Peđu Grbina, SDP-ovca, ali za ovu temu, što je puno važnije, Istrijana i ustavnog stručnjaka. Grbin kaže da je po Ustavu Hrvatska nedjeljiva, a Istra je sastavni dio Hrvatske.
“Odgovorit ću vam tekstom istarske himne: ‘Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskoga'”, kaže Grbin.
“Ustavom Republike Hrvatske, Hrvatska je uređena kao cjelovita što ukazuje da se njeni pojedini dijelovi ne mogu odvajati, zbog čega smo uostalom bili prisiljeni ratovati prije dvadesetak godina”, dodaje.
No i dalje postoji problem činjenice da Istra zarađuje više od Hrvatske.
“Za vrijeme mandata Zorana Milanovića Hrvatska je po prvi puta dostigla, a onda i prestigla, europski prosjek potrošnje javnih sredstava na razini lokalne samouprave. Naravno da smatram da teritorijalno ustrojstvo Hrvatske treba popraviti, ali teritorijalno ustrojstvo ne može se uspoređivati sa secesijom, odnosno odcjepljenjem”, zaključuje Grbin.
Jakovčić: Postoje ljudi koji žele vidjeti samostalnu Istru
IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić u razgovoru za Index kaže kako zaista postoji značajan broj ljudi koji bi Istru željeli vidjeti kao samostalnu zemlju, no mahom je, kako nam objašnjava, riječ o ljudima koji su nezadovoljni centraliziranom državom koju jako skupo plaćaju. Da prosto objasnimo, Istrijanima je dosadilo plaćati uhljebe diljem Hrvatske.
“Potpuno je sigurno da ima onih koji bi Istru željeli vidjeti kao neovisnu državu. No to nikad nije bila niti moja niti IDS-ova politika. Ono što mi sigurno želimo je visoki stupanj regionalne autonomije Istre, a ne nezavisnu istarsku državu”, kaže za Index Ivan Jakovčić, IDS-ov europarlamentarac.
“Naravno da su sada aktualne usporedbe s onim što se događa u Kataloniji, međutim to nije usporedivo. Istra i Katalonija nisu usporedive, njihov politički položaj nije usporediv”, dodaje Jakovčić.
“Katalonci imaju svoj jezik i drugačiju povijest od Istre koja je multikulturna i dvojezična s hrvatsko-talijanskom službenom dvojezičnošću”, dodaje.
No Jakovčić smatra da je nužno da Istra postane regija i da dobije visok stupanj financijske autonomije.
Jakovina: To nije moguće niti poželjno
Za komentar smo pitali i povjesničara Tvrtka Jakovinu. On kaže da nešto tako nije moguće niti poželjno u prvom redu zbog činjenice što Europa ide prema ujedinjavanju.
“Ne mislim da je moguće. Jedan od razloga je da Istra ima 200.000 ljudi i u ekonomskom smislu se ne može usporediti s Katalonijom. A mi ipak ne idemo prema svijetu u kojem će postojati gradovi, države i komune kao centralne jedinice, nego puno veće zajednice. Tako da je i Katalonija mala za to, a kamoli jedna mikroregija poput Istre, Dubrovnika ili slično”, kaže Jakovina za Index.
“Što u isto vrijeme nema veze s posebnim osjećajima, identitetima niti samoupravom u kojoj bi Istra mogla spretnije sama upravljati. No traženje samostalnosti ne bi bilo u interesu Istre. Ali bi u Hrvatskom interesu bilo da postane puno sličnija Istri nego što je. A i hrvatskim svećenicima da probaju biti kao istarski svećenici za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata”, kaže Jakovina.
“Svijet nije mikrozajednica, mi smo sada u EU-u, to je put ako želite ostati konkurentni, a ne lomljenje u male zajednice. Istra nikada nije bila država, Katalonija je nekada imala državnost”, govori Jakovina još jednu razliku.
No Jakovina upozorava da regionalni identiteti jačaju u onom trenutku kad centralna vlast, dakle vlada u Zagrebu, pokazuje nerazumijevanje prema regionalnim posebnostima.
“‘Istarski identitet’ je devedesetih godina bio izražen i mogao bi biti izražen kada centralna država vodi politiku koja bi bila gluha na regionalne posebnosti i specifičnosti. Primjerice, kad biste imali vlast koja bi izbacivala Tita koji je neku regiju vratio Hrvatskoj ili kada bi smanjivali ulogu partizana koji su oslobodili neki kraj, onda to može izazvati revolt među stanovništvom.
U trenucima kad centralna država vodi gluhu politiku prema regijama, tada se pojačavaju lokalni identiteti. Istra je to imala devedesetih, oni su se nazivali Istrijanima na popisu stanovništva”, zaključuje Jakovina.
(Index.hr)
