Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 02. maj

2. maj (svibanj) (2.5.) je 122. dan godine po gregorijanskom kalendaru (123. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 243 dana.

Događaji

1536. – Kralj Henri VIII optužio je svoju šestu suprugu Anu Bolen (majku kraljice Elizabete) za preljubu i incest, zbog čega je kasnije osuđena na smrt.
1887. – Hannibal W. Goodwin patentirao je celuloidni fotografski film.
1902. – Snimljen je prvi naučno-fantastični film – “Put na Mesec”.
1936. – Etiopski car Haile Selasije s porodicom je, nakon italijanske okupacije, napustio zemlju.
1945. – Njemačka vojska predala se u Italiji.
1953. – Husein I postao je kralj Jordana.
1955. – Tenesi Vilijams, sjevernoamerički dramski pisac i pesnik, dobio je Pulicerovu nagradu za “Mačku na usijanom limenom krovu”.
1956. – U SAD-u je utvrđeno mikrotalasno toplotno zračenje s Venere.
1968. – Izraelska nacionalna televizija otpočela je emitovanje programa.
1980. – U Južnoafričkoj Republici je zabranjena pjesma Pink Flojda “Another Brick in Wall” (II deo).
1986. – FK Dinamo iz Kijeva osvaja titulu Evropskog šampiona.

Rođeni

1660 – Alessandro Scarlatti, italijanski barokni kompozitor
1729 – Katarina Velika, ruska carica, poznata i kao Katarina II
1904 – Bing Crosby, američki pjevač i filmski glumac

1943 – Mustafa Nadarević (2. maj 1943. godine, Banja Luka  ) je hrvatski i bosanskohercegovački dramski i filmski glumac i režiser.
Poslije završene gimnazije u Rijeci, diplomirao na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Pozorišnu karijeru započeo u Zagrebačkom teatru mladih; od 1969. član Drame Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu; Gostuje u HK “Ivan pl. Zajc” u Rijeci, HNK u Splitu i Dubrovačkim ljetnim igrama; ostvaruje značajne uloge u domaćem Bodgan u Hvarkinji, Pomet u Dundu Maroju, Miletić u Ostavci, Leone u Gospodi Glembajevima i drugim) i stranom repertoaru (Lorenzacco u Lorenzaccio, Cyrano u Cyranou de Bergeracu, Platonov u drami bez naslova, Figaro u Figaro se ženi i Figaro se rastaje, M.P. Murphy u Letu iznad kukavičjeg gnijezda, što i režira); igrao u više tv-filmova i serija; na filmu se etablira ulogom ujaka u Ocu na službenom putu Emira Kusturice, te ulogama u filmovima Miris dunja Mirze Idrizovića, Već viđeno Gorana Markovića, Glembajevi Antuna Vrdoljaka, Praznik u Sarajevu Benjamina Filipovića, Gluvi barut Bate Čengića, Savršenom krugu Ademira Kenovića, Transantlantiku i drugim.
Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu postaje veliki aktivista u humanitarnom pogledu, a živeći u Zagrebu i jedan od najvećih kritičara Tuđmanovog režima.

1945 – Alija Dubočanin, bosanskohercegovački književnik
1950 – Bianca Jagger, američka aktivistica za ljudska prava
1975 – David Beckham, engleski nogometaš

Umrli

1519 – Leonardo da Vinci (15. aprila 1452. – 2. maja 1519.) italijanski slikar, arhitekt, pronalazač, muzičar, kipar, izumitelj, matematičar i inženjer.
Ukratko – najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka – višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči s neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova.
Njegova djela “Posljednja večera” (1495-97) kao i “Mona Lisa” (1503-06) spadaju među najpopularnije i najuticajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.
Jedinstvena slava koju je Leonardo uživao u svom životu i to, filtrirana i očišćena od strane historijskog kriticizma, ostala je neokaljana do današnjeg dana bazirana na jednakoj unikatnoj univerzalnosti njegova duha. Leonardova univerzalnost je više nego višestruka. Istina, u vrijeme renesanse i perioda humanizma, višestrukost je bila visoko postavljena kvaliteta; ali nije bila bez razloga rijetka. Mnogi drugi dobri umjetnici su je posjedovali. Leonardova univerzalnost, s druge strane, bila je spiritualna snaga, isključivo njegova, koja je generirala u njemu neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio čovjekov najviši organ čula zato jer vid sam pretvara činjenice u iskustva odmah, korektno, i sa sigurnošću. To znači da svaki fenomen koji je promatran postaje objekt znanja. Saper vedere (“znati kako vidjeti”) postaje glavna tema njegovih pročavanja čovjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost dostizala je u svako područje u kojem se koristilo grafičko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt kao i inženjer. Ali on je išao i iznad svega toga. Njegov veličanstven intelekt, njegova neuobičajena snaga opservacije, te njegovo majstorstvo umjetnosti crtanja vodilo ga je u promatranje same prirode, koju je proučavao sa metodičnošću i ubacujući logiku – u čemu su njegova umjetnost i njegova znanost bile jednako zastupljene.

1846 – Giacomo Meyerbeer, njemački kompozitor
1957 – Joseph McCarthy, američki političar
1925 – Johann Palisa, austrijski astronom
2002 – Izet Sarajlić, bosanskohercegovački književnik
2011 – Osama bin Laden, lider Al-Kaide

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close