‘Zagužvalo’ se zbog Sutorine: Hoće li 15. januara bh. parlamentarci izglasati njen povratak u sastav BiH?

Bećirović je objasnio da je cilj njegovog prijedloga utvrđivanje pravnih, istorijskih, geografskih i ekonomskih činjenica o Sutorini kako bi na temelju njih bila vraćena u posjed BiH

 

Izvor: Dnevni-list.ba

 

Sve je dogovoreno, a ništa nije završeno. Tako izgleda najsvježiji raport o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Posebna povjerenstva dvije države su odredila granicu, međutim, “zagužvalo” se zbog Sutorine, uskog obalnog pojasa između Herceg Novog u Crnoj Gori i Prevlake u Hrvatskoj, u kojem je i poznato ljetovalište Igalo. Iz BiH se s nekoliko službenih mjesta sada traži da Sutorina pripadne Bosni i Hercegovini.

 

Službeni zahtjevi

 

Sve bi trebalo biti jasnije 15. januara za kada je zakazano zasjedanje Zastupničkog doma Parlamenta BiH jer je u dnevni red uvršten prijedlog rezolucije o Sutorini. Podnio ga je prije deset dana Denis Bećirović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
Bećirović je objasnio da je cilj njegovog prijedloga utvrđivanje pravnih, istorijskih, geografskih i ekonomskih činjenica o Sutorini kako bi na temelju njih bila vraćena u posjed BiH. On podvlači da su državni zastupnici obavezni braniti interese BiH, da svakako žele dobrosusjedske odnose sa svim državama, uključujući i Crnu Goru, ali ne na štetu Bosne i Hercegovine.
Sutorina je sve do 1947. godine bila u sastavu tadašnje jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine. Te godine, dogovorom između visokih dužnosnika Đure Pucara iz BiH i Blaže Jovanovića iz Crne Gore, prelazi u posjed Crne Gore. Istoričari kažu da se radilo o usmenom dogovoru koji nikada nije proglašen službenim.
Zahtjevi, prvo tihi i “stidljivi”, a onda glasni i službeni da Crna Gora vrati Sutorinu Bosni i Hercegovini počeli su se pojavljivati prije nekoliko mjeseci. Iza njih je prvo stalo nekoliko sarajevskih univerzitetskih profesora da bi potporu dobili i od nekih visokopozicioniranih političara. Službenu formu dao im je prijedlog rezolucije koji je Parlamentu BiH uputio zastupnik Bećirović.

 

Zahtjevi i poruke

 

Sada se oglasio i SDS zahtjevom da se održi javna rasprava “kako bi se utvrdile sve činjenice”. Aleksandra Pandurević, zastupnica te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, podsjetila je jučer da je Sutorina nekada bila u sastavu okruga Trebinje i da postoje svi relevantni dokazi da ne pripada Crnoj Gori.
– SDS traži da taj teritorij pripadne Republici Srpskoj, odnosno BiH – kaže Pandurević.
Političke strasti u BiH su već ugrijane, a dužnosnici Crne Gore sa svoje strane poručuju da su iznenađeni i zabrinuti, da je posao na utvrđivanju granice završen i da je teritorij Sutorine crnogorski.
Loptu na zemlju spušta Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Po njemu je pitanje Sutorine riješeno, riješili su ga pregovarački timovi dvije države, ali je spreman promijeniti mišljenje ako se iznesu valjani dokazi da taj teritorij pripada BiH.
Kada se zna da o Sutorini kao bh. teritoriju desetljećima i desetljećima niko nije govorio, da se o tome nije pričalo ni poslije raspada bivše Jugoslavije ni poslije rata niti tokom rada pregovaračkih timova dvije zemlje nego tek od jeseni prošle godine, otvoreno je pitanje što iza sve toga stoji.
Prema nekim izvorima, u pozadini su vlasti Republike Srpske, uključujući i opoziciju, kako bi taj entitet dobio svoj izlaz na more, povećao i zaokružio svoj teritorij i dijelom morske obale. Za izvođenje te operacije, nužna im je država BiH, odnosno državne institucije. Navodno, službeni Beograd također je itekako zainteresiran da Sutorina pripadne BiH, zapravo Republici Srpskoj jer bi time i Srbija dobila izlaz na more.