‘Neznanje i predrasude’ – to se predbacuje jednom tekstu u zbirci tekstova koju je objavio austrijski Fond za integraciju. Zbirka tekstova ‚Islam evropskog karaktera‘ izazvala je zabrinutost kod bošnjačke populacije.
Bečki Standard piše da se u konkretnom slučaju radi o tekstu švajcarske romanistikinje, Saide Keler-Mesahli ‚Islam na Balkanu – istorijski pregled do sadašnjeg vremena‘.
„Tekst je među poznavaocima prilika u regionu izazvao žestoke kritike. ‚Tekst Saide Keler-Mesahli o balkanskom islamu odiše neznanjem i predrasudama. Autorka očigledno nema mnogo znanja o istorijskom razvoju islama na Balkanu. U tekstu je jako malo naučnih napomena, umjesto toga pribjegava dubioznim izvorima, propuštaju se važni aspekti a rat u BiH od 1992-1995. se opisuje kao da je u pitanju propagandni pamflet napisan iz srpske nacionalističke perspektive‘, kazao je Standardu Florijan Biber, rukovodilac Centra za studije o jugoistočnoj Evropi.
‘Sistematsko osnivanje islamističkih zajednica’
Pored mnogih drugih dijelova teksta, eksperti kritikuju i napomene Keler-Mesahlis u vezi sa mudžahedinima u bosanskom ratu. Ona je konkretno napisala: ‚Mnogi od ovih plaćenika su se nakon rata naselili u Bosni i započeli sa sistematskim osnivanjem islamističkih zajednica, u početku diskretno, a kasnije su svojim ekstremističkim kursom po saudijskom modelu sve očiglednije prodirali u gradove i zajednice u mnogim dijelovima zemlje, što i danas čine.‘”
Standard napominje kako autorka nakon toga ne navodi nijedan grad kao primjer koji je napravljen ‚po saudijskom modelu‘ i napominje da bi joj to zapravo bilo teško i da pronađe.
„Još jedan odlomak je posebno izazvao kritike: ‚Prvih godina nakon mirovnog sporazuma, koji je prvenstveno služio da se Bosna podijeli između tri nacionalne grupe i da se postave odgovarajuće granice, lokalni islamisti su počeli sa izgradnjom međunarodne mreže s namjerom da se uspostavi teokratija. (…) Podršku za to nisu dobili samo od tadašnjeg šefa države Izetbegovića, koji je revnosno ubrzavao sprovođenje ovih planova i iz Avganistana, Pakistana i drugih zemlja u BiH tokom rata doveo 6.000 mudžahedina. Kraljevina Saudijska Arabija je namirisala dobar potencijal, da svoju državnu religiju – islam vehabističkog karaktera prenese iz Bosne i u druge evropske zemlje. Za to se ova veoma bogata zemlja poslužila mudrom, ali takođe i perfidnom strategijom i investirala milijarde dolara u gradnju bezbroj džamija, koje se u međuvremenu nalaze širom Evrope.‘(…)
Činjenica je, piše dalje Standard da su se u Bosni i Hercegovini saudijskim novcem izgradile ukupno tri džamije: Džamija Kralja Fahda u Sarajevu, jedna u Tuzli i jedna u Bugojnu. List napominje da Islamska zajednica (IZ) tvrdi da kontroliše gradnju svih džamija u zemlji, te da više od deset godina nije izgrađena nijedna džamija uz pomoć arapskog novca. (…)
Džamija Kralja Fahda izgrađena u Sarajevu saudijskim novcem
„Islamska zajednica takođe kontroliše sve ove džamije i za njih sama traži imame – tako da iz donacija ne proizilazi nikakav teološki uticaj na zemlju. Islamska zajednica BiH je na tekst Keler-Meshli reagovala sa ‚zabrinutošću‘. Za Standard su izjavili da će ‚sami prevesti i analizirati tekst‘.
Islamska zajednica pokušava da spriječi da studenti iz BiH islam studiraju u Saudijskoj Arabiji. Ona je zbog toga pisala ambasadorima svih arapskih zemalja da u njihove zemlje ne primaju studente iz BiH koji nisu dobili dozvolu Islamske zajednice. IZ prednost daje apsolventima Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu – koji je prozapadno orijentisan. Ovaj fakultet je liberalne struje kao fakultet u Tibingenu”, piše Standard. (…)
„Međutim, ovaj tekst izaziva zabrinutost u Bosni i Hercegovini. Austrijski politikolog Vedran Džihić, u ovom tekstu vidi ‚povećanje konfliktnog potencijala‘. I on takođe kritikuje to što se autorka ‚nedovoljno zauzela‘ temom, ‚jednostrane argumentacije činjenica, kao na primjer kada se radi o ‚karakteru rata u BiH‘. ‚Ovo ni u kom slučaju nije doprinos dijalogu‘, kaže Džihić za Standard.
Na pitanje Standarda upućeno Fondu za integraciju, ko je pronašao gospođu Keler-Mesahli i po kojim kriterijuma, dobili smo stav: ‚Sadržaj zbirke tekstova je istraživan i sačinjen sa najvećom mogućom brižljivošću.‘ (…)
Neki balkanski eksperti su najavili da će se narednih dana obratiti javnim pismima ovom fondu. A austrijski Fond za integraciju je fond republike Austrije i partner Ministarstva spoljnih poslova ove zemlje”, napominje na kraju opširnog teksta Standard.
„Poljski koncentracioni logori” – uskoro zabranjena upotreba
Zabrinutost i protestne note izaziva i jedan zakon upravo usvojen u Poljskoj. Naime, novi poljski zakon o holokaustu je spreman za stupanje na snagu – treba još samo da ga potpiše predsjednik Andžej Duda. On je najavio da će podvrgnuti zakon „temeljnoj analizi“ i potom odlučiti da li da ga potpiše. Zakon, koji je u srijedu prošao kroz Senat, predviđa novčane kazne ili kazne zatvora u trajanju do tri godine, za one koji poljskom narodu ili državi pripisuju odgovornost ili djelimičnu odgovornost za nacističke zločine počinjene u ime „Trećeg rajha“, ili za druge zločine protiv mira i čovječanstva, ili za ratne zločine. To se odnosi prije svega na formulaciju „poljski koncentracioni logori”.
Predsjednik Andžej Duda, koji će odlučiti da li da stavi svoj potpis pod novi zakon, rekao je da „svako ima pravo da, na osnovu ličnog iskustva ili rezultata istraživanja, izgovori istinu o zločinima i sramotnom ponašanju Poljaka.”
Izraelska vlada je već više puta protestovala zbog donošenja tog zakona, jer on, po njenom mišljenju, doprinosi zataškavanju zločina Poljaka nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu. Ona smatra da će zakon imati negativne posljedice po preživjele holokausta koji hoće da govore o takvim slučajevima. Taj stav dijele i SAD – vlada u Vašingtonu je poručila da strahuje za slobodu govora u Poljskoj.
Apel umjetnika, političara…
Oko sto poljskih umjetnika, političara i novinara su potpisali apel u kojem se traži da se tekst novog zakona izmijeni; među njima je i bivši predsjednik Aleksander Kvašnjevski. To zahtijevaju i poljski Jevreji. Jedna njihova organizacija je upozorila da pomenuti zakon vodi u falsifikovanje istorije. U Drugom svjetskom ratu je ubijeno šest miliona Poljaka, među kojima je bilo tri miliona Jevreja.
„Još 2016, kada je nacrt ovog zakona prošao kroz Sejm, izraelski spomen-kompleks Jad Vašem u Jerusalimu je oštro protestovao i ukazao da se ometaju istraživanja koja otkrivaju nove činjenice“, piše tim povodom berlinski dnevnik Tagescajtung: „Renomirani istraživač holokausta Jehuda Bauer je time mislio na poljske pogrome nad Jevrejima nakon napada Vermahta na Sovjetski Savez 1941. Bilo ih je oko 60, ali detaljnih studija – nema.“
Poljaci usvojili sporni zakon o holokaustu
„Za nepuna tri mjeseca, u Poljskoj bi trebalo da se pojave dvije knjige o poljskim kolaboracionistima i izdajnicima Jevreja. Ako predsjednik potpiše novi zakon, do toga neće moći da dođe – niti će novinari smjeti da pišu o toj temi, jer će tako moći da budu osuđeni na velike novčane kazne ili čak kaznu zatvora u trajanju do tri godine“, piše Tagescajtung.
Internet-portal Tagesšau javnog servisa ARD citira jednog drugog stručnjaka za holokaust, Davida Zilberklanga, koji je rekao da je u pitanju „antidemokratski zakon čiji je cilj prekrajanje istorije“, i dodao da će „on Poljsku uprljati a ne oprati“.
Zilberklang je dodao da je tačno da u logorima uništenja nije bilo poljskih čuvara, „ali je bilo mnogo napada Poljaka na Jevreje – dijelom u saradnji sa Nijemcima, dijelom na svoju ruku“. On prenosi i da je u Poljskoj još i prije rata postojao jak antisemitizam, te da je nacistički sistematski progon Jevreja u Poljskoj našao plodno tlo; „Malo je svjetlosti, a mnogo tame“, rekao je Zilberklang.
Priredili Svetozar Savić i Saša Bojić
DW.DE
