Vladimir Goati: Alternativa evropskom putu BiH i Srbije je propadanje na rubu EU!
Alternativa evropskom putu Srbije, ali i BiH jeste propadanje, trulenje, egzistiranje bez života, disanje bez kretanja, izjavio je za „Dnevni avaz“ politički analitičar i predsjednik “Transparency Internationala” Srbije Vladimir Goati.
Jedan od najuglednijih političkih analitičara u regionu kaže da BiH, Srbija i zemlje zapadnog Balkana pripadaju evropskom kulturnom krugu i da svoju budućnost mogu imati ili u EU ili na njenom rubu.
Kristalna kugla
Srbija je odbila prijedlog EU o rješavanju pitanja Kosova. Šta sada?
– Teško je reći šta će dalje biti. Jedino se bojim da se ne dogodi da ispadne istinito ono što su akteri pregovora iz Srbije govorili – da smo do sada propuštali pregovore, a svaki sljedeći put nudili su nam gore uslove. Ne vjerujem da će novi pregovori biti uskoro te da će to biti pregovori pod istim, a, bojim se, i gorim uslovima. Čini mi se da nismo izvukli pouku iz ranijih neuspješnih pregovora. Neće biti problema da Srbija prihvati nove pregovore. Pitanje je šta je uslov i da li će to biti u stanju da prihvati.
Koji je to minimum koji aktuelno političko vodstvo Srbije može prihvatiti kada je riječ o rješavanju kosovskog pitanja?
– Teško je reći šta je minimum koji mogu prihvatiti. Oni su, praktično, čini mi se, zapeli oko zajednice opština Srbije koja bi trebala da ima neka šira izvršnopolitička ovlaštenja, što druga strana nije prihvatila. Malo se o tome zna. O neposrednom toku pregovora nije saopštavana javnost, koja nije znala šta se zbivalo.
Koliko će nepostizanje dogovora oko Kosova usporiti evropski put Srbiji? I BiH ima problem s provedbom presude „Sejdić-Finci“…
– Već je usporilo. To ne liči na liniju u kojoj svaki minut polijeće avion za Sigapur. Kada se zakasni minut, vi kasnite mjesec. To je ono kao kada pokušavate neko nebesko tijelo da snimite i zakasnili ste pet minuta. Onda se ispostavi da ono prolazi sljedeći put za 76 godina. Višestruko se ta zakašnjenja sankcionišu. Teško je gledati u kristalnu kuglu i reći šta sada.
Ne bih isključio ni tu mogućnost da oni kažu „pa te su balkanske zemlje poznate po problemima oko njih, možda EU može i bez toga“. Mnogo više EU može bez nas nego mi bez nje. Ako bi se to dogodilo, to bi značilo dugo statiranje i trulenje na rubu jednog prostora kojem mislite da pripadate.
Ima li alternative evropskom putu BiH, Srbije, ali i zemalja regiona?
– Alternativa je propadanje, trulenje, egzistiranje bez života, disanje bez kretanja. Mi smo, ipak, u tom evropskom kulturnom krugu i nema načina, odnosno niko ne može da nas za periku iščupa i prebaci u neke zemlje Azije i Afrike. Koliko god bi to mnogi u Srbiji željeli, mi ćemo ostati tu gdje jesmo. S druge strane, izgleda da smo dovoljno tvrdoglavi da prosto nismo u stanju ispunjavati sve one uslove, što nije ni lako, da bismo prišli tok ključnom, najvažnijem i najznačajnijem civilizacijskom krugu.
Rođeni Mostarac
Danas (jučer, op. a.) u Beogradu boravi šef bh. diplomatije, a najavljen je dolazak i članova Predsjedništva BiH. Znači li to otopljavanje odnosa Srbije i BiH?
– Dobro bi bilo da Srbija uzme u obzir tog međunarodnog subjekta kakav je BiH, pri čemu joj niko ne smeta da i s dijelovima BiH ima vrlo dobre odnose. Ali čini mi se da su odnosi između BiH i Srbije bili nekako na periferiji interesovanja, što meni kao čovjeku koji je Mostarac nije pravo!
Kako komentirate aktuelnu političku situaciju u BiH?
– U BiH su nerazumijevanja praćena novim nerazumijevanjima. Prosto se BiH vrti u jednom začaranom krugu i ne može da izađe iz njega. Žao mi je. Mora da postoji nekakav urođeni nedostatak, dejtonski. Mnogi to koriste!
Iznenađen debatom u UN-u
Kako komentirate debatu u UN-u o Haškom tribunalu, kao i ono što se tamo događalo?
– Malo sam iznenađen, jer sud je nezavisna institucija. Međutim, činjenica je da to nije naišlo na potpuni prijem i podršku svih, da je bilo ocjena da se tu nešto želi proturiti. Mislim da je to malo pokvarilo utisak o samoj raspravi.
avaz
