BiH je od jula 2013. do juna ove godine napustilo 203.000 ljudi, pod pretpostavkom da je ovaj broj čak i veći. Nažalost, negativni trend biće nastavljen i u narednoj godini, upozoravaju iz Unije za održivi povratak i integraciju u BiH.
Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić u razgovoru za Vijesti.ba pojašnjava da su do 2014. godine bili u pitanju ilegalni odlasci.
“Ljudi su prodavali svoju imovinu kako bi mogli platiti da ilegalnim kanalima dođu u zemlje zapadne Evrope, pretežno u Francusku”, ističe naša sagovornica.
No, od 2014. godine bilježe se masovni odlasci ne samo pojedinaca nego i cijelih porodica, posebno u Posavini, Sanskom Mostu, Petrovcu, Bihaću, Grahovu, Glamoću, Kupresu, zapadnoj Hercegovini…
“Zatvaraju se škole, odlaze mladi, odlaze roditelji… Recimo, u Odžaku je jedna cijela ulica pusta”, priča Zukić.
Sudeći prema informacijama sa terena, masovni odlazak će biti praksa i u godini koja je pred nama.
“Razgovaramo sa ljudima na terenu, kažu nam da se spremaju za odlazak. Činjenica da je Njemačka pojednostavila zakonsku proceduru svakako će doprinijeti ovom trendu”, naglašava predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH.
Ipak, kako ističe, iseljavanje ljudi iz BiH može se ublažiti razvijanjem konkretne strategije. Kao primjer, navodi da je Unija imala regionalni projekat na osnovu kojeg se u našu vratio određeni broj ljudi iz susjednih država-
“Taj program obuhvata održivi povratak i realizuje se zahvaljući donatorskim sredstvima. Zahvaljujući programu, očekujemo da se u BiH u narednom periodu vrati još 2.000 porodica”, kaže Zukić.
Omogućiti ljudima da žive od svog rada ključni je preduslov za povratak i sprječavanje odlaska.
“Radili smo na razvoju seoskog turizma i mladi su se vratili, posebno u Bihaću i Vakufu. Nastavićemo taj projekat u sedam gradova, gdje smo uključili više od 50 porodica”, ističe Zukić.
Od novih struktura vlasti na svim nivoima u BiH očekuje da se konačno ozbiljno pozabave pitanjem odlaska ljudi iz naše države.
“Mi ćemo reprizirati svoj zahtjeve koje smo uputili prethodnoj garnituri vlasti. Bivše članove Predsjedništva BiH molili smo da preko svojih predstavnika na terenu razgovaraju sa ljudima, da ih pitaju zašto odlaze. Parlamentu BiH, svim parlamentarcima pojedinačno i njihovim klubovima slali smo alarmantne podatke, upoznali ih sa stanjem na terenu. No, nikada nisu održali sjednicu na kojoj će ozbiljno razgovarati o tome zašto ljudi odlaze i šta uraditi da bi se to spriječilo. Bavili su se brojkama, dakle formalno, a ne suštinski ovim pitanjem”, zaključuje Zukić.
