Ususret oktobarskim izborima: Svi bošnjački članovi Predsjedništva BiH

Nakon nešto više od 40 godina postojanja institucije Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te 24. godinu otkako se članovi kolektivnog šefa države biraju neposredno, na ovogodišnjim općim izborima u Bosni i Hercegovini prvi put među kandidatima pojavit će se jedan bivši vjerski lider, dr. Mustafa efendija Cerić.

(AA)

On bi danas trebao zvanično objaviti kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjednitva BiH, za šesti saziv kolektivnog šefa države Bosne i Hercegovine.

Cerić se kandiduje za Predsjedništvo BiH nakon što je skoro dva desetljeća, od 1993. do 2012, proveo na čelu Rijaseta Islamske zajednice BiH kao reisu-l-ulema. Na toj poziciji Cerića je naslijedio aktuelni reisu-l-ulema Husein efendija Kavazović, bivši tuzlanski muftija.

Mustafa Cerić rođen je 1952. godine u Velikom Čajnu kod Visokog. Odlukom Starješinstva 1981. godine biva imenovan za imama u Islamskom kulturnom centru u Čikagu. U Čikagu završava postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije gdje i doktorira pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlur Rahmanom s tezom: A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi (Studija o teološkom učenju Ebu Mensura el-Maturidije), 24. septembra 1986. Uporedo s imamskim poslom, predavao je na Američkom koledžu u Čikagu.

Nakon petogodišnjeg imamskog rada i studiranja u Čikagu, vraća se u tadašnju Jugoslaviju na mjesto glavnog imama u Zagrebačkoj džamiji. Cerić je bio glavni imam u Zagrebačkoj džamiji, docent na Islamskom teološkom fakultetu u Sarajevu, predsjednik Udruženja ilmije u Hrvatskoj i Sloveniji, član redakcija “Islamske misli” i “Glasnika” i suradnik Opće enciklopedije leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Od 1991. do 1993. bio je profesor na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru, u Maleziji , a od 1993. izabran je za naibu reisa u ratnom Sarajevu. Primio je Menšuru za vršenje dužnosti reiu-l-uleme 1996. godine.

Alija Izetbegović najduže bio na poziciji člana Predsjedništva BiH

Inače, prema Ustavu donesenom 1974. godine, tadašnja Skupština SR BiH je 29. aprila te godine na sjednici svih Vijeća donijela odluku o izboru predsjednika i članova Predsjedništva SR BiH. Za prvog predsjednika Predsjedništva SR BiH izabran je Rato Dugonjić. Dužnost članova Predsjedništva povjerena je: Vasi Gačiću, Fatimi Hadžialić, Ivi Jerkiću, Momiru Kaporu, Dragutinu Kosovcu, Mustafi Sefi, Ahmetu Šehoviću i Branku Mikuliću. Nakon toga, svake četiri godine u okviru bivše SFRJ, članovi republičkog Predsjedništva tadašnje SR BiH birani su u Skupštini po sistemu delegiranja sve do 1990, kada su održani prvi demokratski izbori unutar nekadašnje Jugoslavije na kojima su republičke organe izabrali građani – birači.

U prvi demokratski saziv Predsjedništva SR BiH u ime bošnjačkog naroda izabrani su 18. novembra 1990. dva člana iz Stranke demokratske akcije (SDA), rahmetli Alija Izetbegović i Fikret Abdić. Nakon što je proglasio autonomiju u zapadnoj Bosni početkom agresije na BiH, Abdić je smijenjen 1992.  U Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, nezavisne i suverene i međunarodno priznate države, biva kooptiran rahmetli Nijaz Duraković iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, gdje ostaje sve do 1996. godine.

Od 1996. godine, odnosno od stupanja na snagu Dejtonskog mirovnog sporazuma, broj članova Predsjedništva je sa dotadašnjih sedam (po dva iz svakog konstitutivnog naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, te jednog iz reda Ostalih) smanjen na tri: po jednog predstavnika Bošnjaka, Srba i Hrvata.

SDA dala najviše bošnjačkih članova Predsjedništva

U dosadašnjih pet saziva kolektivnog šefa države, uključujući i onaj u periodu 1990.-1996, najviše bošnjačkih članova Predsjedništva BiH bilo je iz SDA – četvorica izabrana na izborima.

Najduže je na funkciji člana, ali i predsjedavajućeg Predsjedništva, bio Alija Izetbegović, skoro jednu deceniju: od 18. novembra 1990. do oktobra 2000. godine, kada se ličnom odlukom povukao sa pozicije člana Predsjedništva BiH. To je, ujedno, bilo prvi put u novijoj historiji BiH da se član Predsjedništva BiH povukao sa te pozicije na osnovu vlastite odluke, odnosno da nije odstupio pod pritiskom podnoseći ostavku.

U skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH, Aliju Izetbegovića je od oktobra 2000. do kraja marta 2001. na privremenoj osnovi, izborom u Parlamentarnoj skupštini BiH, mijenjao Halid Genjac, također iz SDA.

Ostat će upamćeno i kako je rahmetli Alija Izetbegović bio član Predsjedništva BiH koji je na prvim izborima nakon rata u BiH 1996. godine izabran sa do tada najvećim brojem osvojenih glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH – 730.592. Biran je uzastopno tri puta na izborima: 1990, 1996. i 1998. godine. Osim Alije Izetbegovića, u ime SDA, bošnjački članovi Predsjedništva BiH u mandatima od po četiri godine bili su i Sulejman Tihić, aktuelni predsjednik SDA, i to u periodu 2002. – 2006, i Izetbegovićev sin Bakir Izetbegović, aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH od 2010. godine.

Silajdžić na drugom mjestu po broju glasova birača

Jedini bošnjački član Predsjedništva BiH koji je izabran na izborima, a da nije bio kandidat iz SDA, bio je nekadašnji predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić. On je na tu poziciju došao 2006. sa 350.520 glasova, što je nakon broja glasova koje je dobio Alija Izetbegović, bio najznačajniji broj glasova koje je kandidat bošnjačkog naroda dobio od birača. Na poziciji člana Predsjedništva BiH Silajdžić je ostao do 2010. godine.

Od kraja marta, a nakon općih izbora provedenih 2000. godine i pobjede tadašnje Alijanse za promjene, na mjesto privremenog člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda do općih izbora 2002, koji su uključivali i izbor članova kolektivnog šefa države, tu poziciju obnašao je Beriz Belkić (Stranka za BiH).