Ustavni sud BiH imao vrlo značajnu ulogu od Dejtonskog sporazuma pa sve do danas

Ustavni sud BiH u 2014. godini obilježava značajan jubilej, 50. godišnjicu ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud u BiH je konstituiran prvi put 15. februara 1964. godine na osnovu Ustava Socijalističke Republike BiH iz 1963. godine.

Bivši član i predsjednik Ustavnog suda BiH iz perioda 1989.-1993. godine Kasim Trnka je u izjavi za Agenciju Fena kazao da je bivša Socijalistička federativna republika Jugoslavija odlučila da uvede ustavno sudstvo po Ustavu 1963. godine, dakle saveznom Ustavu, a BiH je također iste godine kao i ostale republike u sastavu Jugoslavije uspostavila Ustavni sud BiH.

Po njegovim riječima, to je utoliko značajnije što je to prva socijalistička zemlja iz bivšeg socijalističkog društvenog uređenja koja se odlučila da uvede ustavno sudstvo.

– U Jugoslaviji, odnosno u BiH i drugim republikama,  odlučilo se da se uvođenjem ustavnog sudstva dadne akcenat na jačanje ustavnosti i zakonitosti – kazao je Trnka.

Drugo, dodao je Trnka, period u kojem je i on bio u Ustavnom sudu,  izuzetno  je značajan period „jer se radilo o vremenu kada je došlo do disolucije bivše Jugoslavije, do sticanja državnog osamostaljivanja BiH i, nažalost, destrukcije ustavnog uređenja u toku agresije na BiH“.

Trnka navodi da je Ustavni sud BiH odigrao vrlo značajnu ulogu u tom razdoblju, dakle posebno i međunarodnog priznanja BiH, ali i davanje pravnih kvalifikacija onim događajima koji su značili rušenje ustavnog poretka Republike BiH.

– A kao što je poznato, on se počeo dešavati već u jesen 1991. godine i početkom 1992. kada se stvarala takozvana srpska republika BiH koja će kasnije prerasti u Republiku Srpsku i hrvatska zajednica Herceg-Bosna koja kasnije prelazi u hrvatsku republiku Herceg- Bosnu – kazao je Trnka.

Dodao je da je Ustavni sud i o jednoj i o drugoj toj pojavi dao svoj sud i „to je za svjetsku javnost, za međunarodnu pravnu zajednicu, od izuzetnog značaja da se Ustavni sud odredio prema tome i da je imao jednu vrlo važnu ulogu ističući da se radilo o protivustavnom postupanju kada su se formirale te paradržavne tvorevine“.

– Ustavni sud BiH je imao, također, vrlo značajnu ulogu od Dejtonskog sporazuma pa sve do danas. Jer, nažalost, Dejtonski mirovni sporazum ima jedan veliki deficit što na nivou BiH nije predvidio nikakve pravosudne institucije i Ustavni sud je bio zapravo jedina pravosudna institucija, iako ono nije klasično pravosuđe – kazao je Trnka.

Naravno, dodao je, to je jedno specifično sudovanje, ali to je bilo od izuzetne važnosti radi toga što se i tu daje akcenat na kontrolu ustavnosti, očuvanje ustavnog poretka i posebno kroz takozvanu apelacionu jurisdikciju, gdje se ustvari pruža posljednja šansa građanima BiH da u svojoj državi dobiju zaštitu u slučaju kršenja njihovih ljudskih sloboda i prava.

Trnka navodi da je Ustavni sud odigrao vrlo značajnu ulogu, kad već ne postoji Vrhovni sud, kao redovna instanca koji bi ujednačavao pravnu praksu.

– Ustavni sud je odigrao u tom pogledu vrlo značajnu ulogu – kazao je Trnka.

Povodom obilježavanja 50. godišnjice ustavnog sudovanja u BiH, Ustavni sud BiH će sutra održati svečanu sjednicu, a bit će organizirana i međunarodna konferencija pod nazivom „Ustavni sud-između negativnog zakonodavca i pozitivnog aktivizma“.

(Fena)