Upoznajte snijeg

Snijeg je oborina u čvrstom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. Kod temperature više od -10 stepeni Celzijusa kristali su obično slijepljeni u pahuljice tankom prevlakom tekuće vode. Oblici kristala su različiti te se mogu pojavljivati u vidu heksagonalnih pločica, trokuta, prizmi, ili kao razgranati kristali.

U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kad je bar polovina vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snježni je pokrivač loš provodnik topline, između pojedinih kristala snijega ima vazduha koji štiti tlo od prejakog ohlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Kristali

Tokom padanja iz oblaka prema zemlji, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utiče na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene vazduhom. Kad snijeg padne na tlo, vazduh ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk zavisi od temperature, ali i od strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi.

Snježni krajolik

Većina pahuljica ima promjer oko 2 cm. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 cm u promjeru. Za to su potrebne temperature zraka oko nule, lagani vjetar i nestabilna atmosfera uz usmjereno strujanje tekućina i plinova.

Vidljiva sunčeva svjetlost je bijele boje. Većina stvari u prirodi upijaju dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, međutim, odbija većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih kristala, sunčeva svjetlost se uspješno odbija, poput malih ogledalčića.

Uslovi za snijeg

Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim temperaturama zraka ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje vazduha. Tačno je da snijeg najčešće pada na temperaturi zraka oko 0 stepeni celzijusa, jer topliji vazduh može sadržavati više vlage. Svježe napadali snijeg sadrži i do 95 odsto zarobljenog vazduha.

Čisti snijeg je jestiv. U gradskim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerovatno ne bi imao većih posljedica za zdravlje onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati alge koje mu daju crvenkastu boju. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da je ukusan.

Iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego ljeti, moguće je da pada snijeg i grmi istovremeno. U prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.

6yka.com