U poređenju s državama okruženja, BiH je i u relativnom i u apsolutnom iznosu najmanje zadužena država, i praktično je jedina država na prostoru ex Jugoslavije koja ispunjava mastrihtske kriterije.
Na predstojećoj sjednici Parlamenta BiH, zakazanoj za 5. juli, zastupnici će razmatrati Informaciju o javnom dugu države koji je za 1,2 posto uvećan u posljednjih 12 mjeseci.
Javna zaduženost BiH trenutno iznosi 12 milijardi KM, odnosno 6 milijardi eura, što čini 39, 8 posto bruto domaćeg proizvoda. BiH dakle ispunjava mastrihtske kriterije koji propisuju da javni dug države ne bi smio biti veći od 60 posto bruto domaćeg proizvoda.
U poređenju s državama okruženja, BiH je i u relativnom i u apsolutnom iznosu najmanje zadužena država, i praktično je jedina država na prostoru ex Jugoslavije koja ispunjava mastrihtske kriterije.
Primjera radi, javni dug Hrvatske trenutno iznosi 39 milijardi eura što čini 85 posto BDP-a. Dakle, u apsolutnom iznosu hrvatski javni dug je šest puta veći od javnog duga BiH, dok je u relativnom pogledu, mjereno učešćem javnog duga u bruto domaćem proizvodu, Hrvatska dvostruko zaduženija od BiH.
Srbija također ne ispunjava mastrihtske kriterije: javni dug naših istočnih susjeda (25 milijardi eura) nominalno je četiri puta veći od javnog duga BiH, dok je mjereno udjelom javnog duga u BDP-u, Srbija također dvostruko zaduženija od BiH.
Osim relativno niske zaduženosti, BiH ima i neuporedivo povoljniju strukturu javnog duga. Naime, glavninu našeg javnog duga (skoro 85 posto) čine dugoročni krediti Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, s niskom kamatnom stopom i dugim rokom otplate, dok većinu javnog duga Srbije i Hrvatske čine kratkoročne pozajmice nastale emisijom državnih obveznica, s kratkim rokom otplate (3-6 godina) i visokom kamatnom stopom (4 do 6 posto) dok je prosječna kamatna stopa javnog duga BiH svega 1,7 posto.
