O RODBINI I NEPOTIZMU
Jel istina da sam tolki nevažnjak, bezveznjak i ljenguz da za 30 godina života u Visokom nisam nikada ni od koga pozvan ni održao neko pjesničko veče ovdje u Visokom.
U gradu svoje majke , svojih kćeri, svih predaka s majčine strane, tu gdje je mezar jedne mi od kćeri, tu gdje mi je pola grada rodbine i gdje mnogi od njih imaju uticaja na kulturu, kulturne manifestacije i ustanove, privredu, dorektori, umjetnici.. Naravno da nije, istina je samo da nikad, ni na hiljadu molbi nikad nisam dobio posao u novoj nam Bosni i novom nam Visokom, ni kao pravnik, ni kao zidar vješt u kamenogradnji, ni kao čistač klozeta. Da sam preživio kao sokar i najamni radnik građevinske i kompjuterske struke, da mi sad fali radnog staža za penziju i hrskavice u koljenima i drugim zglobovima.
Naravno da nije istina tj. da sam pozivan od visočkih franjevaca i da sam održao nezaboravno pjesničko veče u visočkom Franjevačkom samostanu sv.Bonaventure. Lažem li, imam li svjedoke i dokaze? Imam negdje i slike, bili su prisutni i mediji (direktor, vlasnik i urednik Magazina Plus gospodin Midhat Hajdarević). Godine 2018 valjda, kad sam u Visokom kao samizdat objavio svoju najbolju i najvaẓ̌niju knjigu ( uz pomoć tog istog Midhata, Magazina Plus i vanpolitičnih ljubitelja poezije iz Visokog) odnio sam u znak poštovanja desetak primjeraka franjevcima ( isto toliko i medresi u Č̣ajnom) i primili me najviši velikodostojnici samostana, ponudili maksuzijom, misnim vinom s Fruške Gore, ja iz zdravstvenih i vjerskih razloga u prvi mah odbio al kad su franjevci počeli da čitaju moje pjesme naglas, odgura pjesnik vjernika i rekoh, sipaj imeni, nek ide život, živjela pjesma…
I ponude mi, ( direktor franjevačke gimnazije) dogovorimo da visočka franjevačka gimnazija uskoro organizira veliko i raskošno pjesničko veče. Dogovorim s rahmetli Sidranom da dođe i on i usput ga zamolim da on napiše neku dramu o bosanskom kraljevstvu koju su mi predložili i ponudili uz vrijednu naknadu franjevci da napišem za neku kraljevsku godišnjicu. All umre mi mati, ( dabudem trošio alkohol) mene spuca moždani, umre mi Beki, Belina i Bajronova mati i sve ode helać.
A bilo je tu i nepotizma jer su neki od franjevaca bili porijeklom iz Posavine.
FB: Mensur Ćatić
***
Mensur Ćatić rođen je 7. juna 1959. u Doboju, Bosna i Hercegovina.
“Za takve se pjesnike kaže da su veliki i jedinstveni, a poezija koju nam oni daruju prestaje biti tek književna vrsta i čitalačka radost – pretvarajući se u trajno blago i sadržaj našeg vlastitog mentalnog, emotivnog i spoznajnog iskustva.”– Abdulah Sidran
Po zanimanju je pravnik. Djetinjstvo i mladost proveo u Odžaku, gimnaziju završio u Modriči, živio u Doboju, Sarajevu, Banjaluci, te Mađarskoj, Poljskoj i Danskoj.
Danas živi i stvara u Visokom.
Objavljene knjige:
– ,,Pjesme za drugo mjesto” IK ,,Zalihica” Sarajevo, 2008.
– ,,Eskimska ruža” IK ,,Bagrem” Gradište,Hrvatska, 2010.
– ,,Golubovi nad odrom” IK Polaris kao ideja, Novi Sad, 2013.
– ,,Podnevni mjesec” Banatski kulturni centar, Novo Miloševo, 2015.
– ,,Sokrat na psihijatriji” IK Klepsidra, Kreševo, 2015.
– “Ako te mačka vidi golog”, “samizdat” – autor izdavač, IK “Media space” Beograd i izdanje za BiH, 2019.
-“Strah od završetka filma”, IK Treći krug, Beograd, 2021.
-“Ljubavi, umro nam je Jonesko”, IK Presing, Mladenovac, 2022.
-“Udarci iz kuka”, IK Presong, Mladenovac, 2022.
-“Djeca iz Torina”, Plavi mak (Novi Sad, Srbija), 2024.
– “Izabrane pjesme”, IK Pendulum Zenica,
– Izabrane pjesme “Bik na motociklu” na makedonskom: izbor i prijevod pjesama Stela Bosilkovska, IK Gjurga Skoplje, Sjeverna Makedonija.
Zastupljen u antologijama:
– ” Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas” Slobodana Blagojevića,
– Antologija bošnjačke poezije „Novi milenij – 2000–2025“, urednika Almira Zalihića,
– Antologija “Zašto tone Venecija”: Bošnjačko pjesništvo od 1990. do naših dana Ervina Jahića,
– Antologija balkanskog sublimizma Tomislava Dretara, štampana u Belgiji na bosanskom i francuskom jeziku.
Neke od pjesama su mu prevedene na francuski, slovenski, makedonski, bugarski, engleski, poljski, danski i njemački jezik.
“Za takve se pjesnike kaže da su veliki i jedinstveni, a poezija koju nam oni daruju prestaje biti tek književna vrsta i čitalačka radost – pretvarajući se u trajno blago i sadržaj našeg vlastitog mentalnog, emotivnog i spoznajnog iskustva.”– Abdulah Sidran
Opširnije:
– Sretan rođendan Mensuru Ćatiću
– Mensur Ćatić dolazi – niotkud
