Dževad Hozo (rođen 10. maja 1938. godine u Užicu)
Jutros u ranim jutarnjim satima preminuo je jedan od največih bosanskih umjetnika-grafičara, akademik Dževad HOZO, profesor emeritus Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Bio je to velikan koji je u tišini svoga doma, sarajevskog i neumskog, stvarao čuda, a tek ponešto od tog blaga ponekad je pokazao i javnosti. On se nije namećao pod svaku cijenu, ali svi koji su uspjeli vidjeti njegova djela, zavoljeli su ih, a kroz njih i njega, jer je u svom djelu osigurao kontinuitet komunikacije između naslijeđenoga i egzistencijalnoga.
Kritičar Aleksandar Bassino svojevremenp je za djela Dževada Hoze zapisao:“Uz neposredne sadržajne pobude Hozinih listova moramo priznati da nam historija jednog od oblika bosanskog grobišta, tj. muslimanskog, koji karakterišu kameniti obojeni spomenici, tzv. nišani – nije tako blizu kao što bi mogla biti. Prije svega, a s tim u vezi, treba upozoriti na jedan momenat, koji Hozo u svom djelu potencira i koji ga vodi na dalje istraživanje, posavremenju davnih poruka starih četiri stoljeća. Muslimansko grobište je, za razliku od kršćanskog, uvijek dio slike nekoga kraja; nije mjesto neke žalosti koju bi označavala bjelina ili crnina mramornih ploča i spomenika. Nišani su nekada bili obojeni, iako su im tragovi tih boja već izbrisani; svojim antropomorfnim oblicima i oblicima koji su im slični, realnim predmetima predstavljali su nosioce novog življenja. Umjetnikova zadaća je da njihove poruke razriješi, odnosno istinu nekog vremena prenese u savremenost.”Nažalost, otišao je akademik Hozo u vlastito grobište među svoje antropomorfne oblike….
Neka mu je slava i hvala…
***
Dževad Hozo (rođen 10. maja 1938. godine u Užicu) je bosanskohercegovački grafičar. U Bihaću je završio gimnaziju i iste godine upisao Historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Studij je prekinuo 1958. godine i upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. Poslije diplome 1963. godine upisao je specijalizaciju grafike kod profesora Rike Debenjaka.
Godine 1966. dobio je status slobodnog umjetnika sve do 1973. godine kada je postao docent za grafiku na novootvorenoj Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao vođa Katedre za grafiku. Radio je na oblikovanju programa Collegium Artisticuma i napisao rukopis o manuelnim grafičkim tehnikama, koji je kasnije (1988. godine) izdao pod naslovom Umjetnost multiorginala. Godine 1981. postao je član Akademije nauka i umjetnosti BiH. [1]
Inspiraciju i preokupaciju Hozo pronalazi u prošlosti – u materijalnoj baštini i u tekstovima bosanskohercegovačkih pisaca koji o tom vremenu pripovijedaju (Mak Dizdar, Ivo Andrić).
Samostalno je izlagao više od četrdeset puta, a grupno sudjelovao na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za grafiku na prestižnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Živi i radi u Sarajevu.
wikipedia
