Polovina učenika padne već na polugodištu
Kada bi se nastava za učenike srednjih škola sada završila, tek nešto više od polovice dobilo bi svjedočanstvo da se može upisati u naredni razred. Od onih koji imaju “jedinice”, jedna trećina odmah bi bila upućena da ponovi razred, a ostali bi išli na popravni ispit iz jednog ili dva predmeta.
To su podaci do kojih je došao “Dnevni avaz”, a kojima raspolažu ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Greške profesora
Zanimljivo je da među učenicima koji s uspjehom završavaju prvo polugodište najviše bude vrlo dobrih, skoro trećina. S odličnim uspjehom srednju školu završi svaki deseti učenik, dok se s “dvojkom” provuče poneki.
Poražavajuće je i to da odlični učenici nakon upisa u gimnaziju u toku jednog polugodišta imaju po deset i više slabih ocjena, dok po tri i više “jedinice” iz jednog predmeta imaju učenici stručnih škola.
– Šokirana sam postotkom negativnih ocjena srednjoškolaca, kako na polugodištu tako i na kraju godine. Nezadovoljna sam i načinom ocjenjivanja. Profesori se ne bave djecom, predaju svoj predmet i ne promišljaju o uzrasnim karakteristikama, o nekoj tranziciji i prijelazu iz osnovne u srednju školu – kaže Radmila Rangelov-Jusović, izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative “Step by Step”.
Ni o vladanju srednjoškolaca ne bi se moglo baš pohvalno govoriti, barem kada se radi o prosjeku. Podatak da se s nastave izostaju više hiljada sati ne govori dovoljno kao činjenica da je svaki učenik u prosjeku tokom jednog polugodišta s nastave izostao 27 sati, od čega četiri neopravdano.
Razvoj i napredak
– Društveni procesi koji su na sceni u BiH ne daju mladima jasne pokazatelje njihovog razvoja i napretka. Ne cijene se u BiH rad, znanje i sposobnost. Na sceni su neke druge vrijednosti pa, vjerovatno, učenici imaju manje motiva i želje za većim angažmanom – kaže Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u BiH.
Privatno podučavanje
Zanimljiva je i studija koju je ranijih godina provelo Udruženje “Promente”, a prema kojoj čak 40,3 posto djece uzima instrukcije iz nekog od predmeta, dok povremeno instrukcije uzima 35,4 posto učenika.
Najveći postotak od toga ide na instrukcije iz matematike, čak 30 posto. Zatim slijede strani jezici (5,7 posto) te maternji jezik (1 posto).
(avaz)
