Spomenička baština između politike i struke

U Sarajevu je u ponedjeljak održan okrugli sto povodom 50-godišnjice ICOMOS-a, Međunarodnog savjeta za spomenike i spomeničke cjeline. Na primjeru Počitelja razgovaralo se o regulacionim planovima i kulturno-historijskim cjelinama, ali je, između ostalog, konstatovano da je za bilo kakve promjene u prostoru, naročito ako se odnose na arhitektonsku baštinu, potrebno najprije konsultovati struku.

Jedan od bisera bh. arhitekture svakako je Počitelj. U neposrednoj blizini ovog hercegovačkog gradića trebalo bi da prođe i trasa Koridora Vc koji treba da poveže Budimpeštu i Ploče kroz Bosnu i Hercegovinu.

Međutim, sporna je priča o pozicioniranju trase Koridora – da li će proći ispod Počitelja, na što negoduju mještani jer bi, kako tvrde, bila ugrožena arhitektonska slika grada koji živi od turizma.

Stoga je Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu razmatrao kulturno-historijsko naslijeđe Koridora Vc na području Salakovca prema Čapljini, ukupno 12 varijanti koje su dale stručne službe za saobraćaj.

“Mi smo na svaku varijantu imali primjedbu i onda smo sugerirali da se napravi 13. varijanta koja bi išla sjeverno od Počitelja jer ona ne bi ugrozila sam Počitelj. Međutim, bile su velike borbe da se pomakne jedna varijanta koja je bila južno od Počitelja i koja bi prilično destruktivno djelovala na Počitelj. Ja se nadam da je usvojena sjeverna varijanta, ta trinaesta, koju smo sugerirali kao ekipa koja je radila na tom projektu”, kaže Vjekoslava Sanković Simčić, predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a BiH.

Regulacionim planom Počitelja osigurava se takozvana aktivna zaštita Počitelja.

“Nije cilj ovog plana da Počitelj postane grad-muzej, već da bude spomenik i živi grad. Ovaj bi trebalo da vrati život u Počitelj, te da zaštiti sve njegove zatečene vrijednosti i da ih afirmira za buduću zaštitu. Odluke donosimo po osnovnim principima struke i međunarodnim poveljama. Ova oblast u BiH je jako stara. Bosna i Hercegovina je jedna među prvim europskim zemljama koja je još 1892. donijela zakon o zaštiti spomenika kulture”, navodi Borislav Puljić, direktor preduzeća Eko-plan koje je nosilac izrade regulacionog plana historijske jezgre Počitelja.

Arhitektonska dokumentacija Počitelja može dati smjernice i ostalim bh. gradovima i njihovim kulturno-historijskim cjelinama, ocijenili su učesnici okruglog stola.

“Pošto se sada rade regulacioni planovi sarajevske Baščaršije, koja je sada pod zaštitom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, trebalo bi pokušati zaštititi ono što je najvrjednije. Svi planovi koji su se do sada vodili u Sarajevu bili su sanacioni, a svaki plan bi trebalo raditi kao razvojni plan i u takvom koji je pod kulturno-historijskim naslijeđem treba napraviti neki razvojni plan, a zaštititi ono što treba”, ističe Zijo Krvavac, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, konstatovano je i da treba razvijati svijest bh. građanstva o značaju kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

“Svi arhitekti, koji rade u struci, nisu dobro upoznati sa zaštitom kulturno-istorijskog nasljeđa, jer da su sami arhitekti i urbanisti upoznati o tome, ne bi dolazili u situaciju da imamo takve promašaje u prostoru. Ne samo arhitekti, tu si i političari i privatnici koje ne razmišljaju o opštem, nego o privatnom interesu. Postoji elaborat o zaštiti kulturno-istorijskog nasljeđa, ali on postoji samo formalno, a ne da se poštuje i da se akceptira pri izradi planske dokumentacije”, ističe Sanković Simčić.

Prostorni planer i urbanista Želimir Jovanović navodi da je divlja gradnja oduvijek bila problem u BiH.

“Međutim, sada su urušeni svjetonazori i sistemi vrijednosti, kako u svijetu tako i kod nas. Promijenio se i odnos prema gradu. Prije su bile jako oprezne intervencije unutar grada, a danas je oštra kritika pod uticajem politike. Struka je pala u drugi plan. Kao formalno se hoće konsultovati struka a, u suštini, provodi se ono što određena politička partija koja je u vlasti provodi putem svojih kadrova i institucija”, zaključuje su Jovanovića.