U Njemačkoj odnosno u službenom Berlinu nikada nije nestao interes za region Zapadnog Balkana pa time i za BiH

U Njemačkoj odnosno u službenom Berlinu nikada nije nestao interes za region Zapadnog Balkana pa time i za Bosnu i Hercegovinu, istakao je u intervjuu za Vijesti.ba ambasador naše zemlje u Njemačkoj Edin Dilberović. Dokaz tome je i konferencija koju 28. avgusta u Berlinu organizuje kancelarka Angela Merkel, a čiji će gosti biti premijeri, ministri vanjskih poslova i ministri ekonomije zemalja Zapadnog Balkana. Ako neko i računa u svojoj političkoj kalkuraciji da će doći do zamora ili potpunog gubljenja interesa prema Bosni i Hercegovini u Saveznoj Republici Njemačkoj onda je ta računica već u startu t otalno pogrešna, navodi ambasador Dilberović.

VIJESTI.BA: Od 2012. godine ste ambasador naše zemlje u Njemačkoj. Možete li nam reći koji su konkretni diplomatski uspjesi obilježili period Vašeg dosadašenjeg boravka u Berlinu?

DILBEROVIĆ: U diplomaciji se po definiciji uvijek prepliću uspjesi i neuspjesi. O neuspjesima se uvijek dovoljno čuje dok se uspjesi prešućuju da bi se mogli provesti i materijalizovati. Ipak, rezultati koje imamo u Njemačkoj nisu samo moja zasluga već zasluga svih uposlenih u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Berlinu jer ovdje je na snazi istinski timski rad.

2012. i 2013. godine smo se fokusirali više na ekonomiju. Prisustvali na sjamovima, prezentirali ekonomske mogućnosti Bosne i Hercegovine, organizovali degustacije naših proizvoda i vina, prezentirali Bosnu i Hercegovinu u medijskom prostoru Njemačke u drugačijem svjetlu – svjetlu zemlje pogodne za njemačke investitore i njemačke turiste, organizovali odlazak ekipe ZDF i ARD u Bosnu i Hercegovinu koji su napravili emisiju o našoj zuemlji sa pozitivnom pričom, ojačali i obnovili saradnju sa njemačkim privrednim agencijama, a posebno sa saveznim ministarstvom za ekonomski razvoj.

2014. godina je malo više fokusirana na politička zbivanja kako u Bosni i Hercegovini tako i u Njemačkoj zbog održanih izbora 2013. godine i izbora za Evropski parlament 25. maja 2014. godine. Dominira Ukrajinska kriza koju dijelom i koristimo da bi promovisali svoje političke i diplomatske interese i uvjeren sam da to radimo prilično uspješno.

Ostvarujemo redovne kontakte sa Ministarstvom vanjskih poslova Njemačke, sa poslanicima u Bundestagu – Parlamentu i sa Kanzelaramtom – uredom Kancelarke.

Bez posebne skromnosti upravo zahvaljujući timskom radu u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Berlinu naša zemlja je sigurno prisutnija i zapaženija u Njemačkoj kako u medijima tako i među njemačkim političkim establišmentom više nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Taj interes je izražajniji na vanjskopolitičko planu posebno nakon formiranja nove vlade u Njemačkoj.

Moramo uvijek imati na umu da su samo interesi vječni a prijateljstva su prolazna.

VIJESTI.BA: U pripremi je novi zakon njemačkog ministarstva unutarnjih poslova po kojem bi sve balkanske zemlje, među kojima i BiH, koje nisu u EU bile proglašene sigurnim zemljama. Kakve će posljedice ovaj zakon imati na bh. građane, posebno pripadnike Romske populacije, koji žele tražiti azil u Njemačkoj?

DILBEROVIĆ: Broj azilanata iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj nikada nije predstavljao problem niti opasnost po naš bezvizni režim sa zemljama Schengena. Bosanskohercegovačka diplomatsko-konzularna predstavništva u Njemačkoj su i do sada uspješno surađivala sa njemačkim organima po pitanju lažnih azilanata iz naše zemlje. Ta suradnja je na zavisnoj razini. Upravo ovakav profesionalni odnos naših diplomatsko-konzularnih predstavništava je jedan od razloga zašto bezvizni režim nikada nije ugrožen.

Ja moram izraziti zadovoljstvo činjenicom da je njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova predložilo da se sve zemlje Zapadnog Balkana, a time i Bosna i Hercegovina stave u grupu sigurnih zemalja.

Što se tiče posljedica ja ih ne vidim jer će se lažni azilanti kraće zadržavati u Njemačkoj i odmah vraćati i svoje zemlje. Postupci će biti rješavani rekordnom brzinom. Također očekujem veliko smanjenje traženja azila u Njemačkoj iz naše zemlje posebno nakon ovih odluka njemačke vlade i parlamenta.

Što se tiče pripadnika romske populacije i njihove želje za traženjem azila u Njemačkoj ona se ne može posmatrati u drugačijem svijetlu u poređenju sa pripadnicima drugih nacija iz Bosne i Hercegovine. Svaki lažni azilant u Njemačkoj što se tiče diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine biti će tertiran na isti način u saradnji sa njemačkim  ministarstvima unutrašnjih poslova bez obzira na njenu ili njegovu nacionalnost, spol, boju kože ili vjersko uvjerenje. Znači takvi lažni azilanti će biti vraćeni nazad u Bosnu i Hercegovinu. Ja tu ne vidim nikakvih problema.

VIJESTI.BA: EU najavila je novi pristup prema BiH, koji će u fokusu imati ekonomska i socijalna pitanja, te borbu protiv kriminala i korupcije. Smatrate li da će ovaj pristup imati više uspjeha i ubrzati integracije naše zemlje u EU?

DILBEROVIĆ: Brzina pristupa EU ovisi isključivo od političke volje u našoj zemlji. Mi možemo tvrditi da je službeni Brisel previše birokratski i da ne razumije najbolje probleme sa kojima se mi u Bosni i Hercegovini suočavamo. Ipak, reforme su jedini put ka članstvu u Evropskoj uniji. Na te reforme treba gledati kao na procese koje politički podržavamo i provodimo ne zato što to od nas traže nekakvi EU biroktrati već zato jer te reforme podrazumjevaju bolji i kvalitetniji život i standard naših građana.

Novi pristup EU prema našoj zemlji se može nazvati i obnovljeni stari pristup EU jer je bilo samo pitanje vremena kada će ekonomska i socijalna pitanja i problematika ponovno postati prioritet i prestići sva druga pitanja i reforme. Naravno da je usko sa time povezana i borba protiv kriminala i korupcije koja je već dugo integrativni dio reforme pravosuđa i uspostavljanje države bazirane na vladavini prava.

Brzina pristupa EU nije bitna. Bitnije je izgraditi održiv i stabilan pravni, privredni i politički sistem u Bosni i Hercegovini. A to je upravo cilj ovakvih reformi. Veliki postotak građana Bosne i Hercegovine koji našu zemlju vide kao članicu EU, preko 90 posto, jasan je pokazatelj našim političarima šta treba da rade. Pametnom dosta išaret.

Ključ za svake promjene je osloboditi se straha, a neutemeljenog straha u Bosni i Hercegovini je previše. Mi svi skupa vapimo za promjenama jer je ovakvo stanje neodrživo.

VIJESTI.BA: Česte su i pretpostavke da će nosioci novog pristupa prema BiH biti Njemačka i SAD. Ipak, postoje i tvrdnje da se aktivniji angažnam ovih zemalja u BiH ne očekuje, prvenstveno zbog krize u Ukrajini. Kakvo je raspoloženje zvaničnog Berlina prema BiH?

DILBEROVIĆ: Ne bih se složio sa takvom tvrdnjom. U Njemačkoj odnosno u službenom Berlinu nikada nije nestao interes za region Zapadnog Balkana pa time i za Bosnu i Hercegovinu. Kada spominjete Ukrajinu ja upravo krizu u Ukrajini povezujem sa jačanjem interesa službenog Berlina prema Bosni i Hercegovini. Produbljivanje krize u Ukrajini pomoglo mi je da dođem do vrlo utjecajnih ljudi u njemačkoj politici koji do tada nisu pokazivali neki veći interes prema Bosni i Hercegovini. Winston Churchill je rekao da pesimista vidi problem u svakoj mogućnosti dok optimista vidi mogućnost u svakom problemu. Možda je upravo ovaj da ga tako nazovem ukrajinski problem i meni pomogao u dodatnoj promociji Bosne i Hercegovine i njene budućnosti u euro-atlantskim integracijama u jednoj od najjačih evropskih prijestolnica.

Dijelom rezultat toga rada je i konferencija koja se održava 28. avgusta 2014. godine. Domaćin konferencije je kancelarka Angela Merkel a gosti su premijeri, ministri vanjskih poslova i ministri ekonomije zemalja Zapadnog Balkana. To je dovoljan dokaz da Njemačka želi javno pokazati da i dalje ima nesmanjen interes prema našem području.

Ako neko i računa u svojoj političkoj kalkuraciji da će doći do zamora ili potpunog gubljenja interesa prema Bosni i Hercegovini u Saveznoj Republici Njemačkoj onda je ta računica već u startu totalno pogrešna. Njemački nacionalni interes je mirna, prosperitetna i stabilna Evropa, a ne samo EU. Kada sam zadnji put provjeravao goegrafsku kartu, Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan su bili dio kontinenta koji se Evropom zove.

VIJESTI.BA: Prema najnovijim istraživanjima, glavni vanjskotrgovinski partner BiH je upravo Njemačka. Koje su Vaše preporuke za intenzivniju privrednu saradnju dviju zemalja? Kako BiH učiniti pogodnim tlom za njemačke investicije?

DILBEROVIĆ: Bosna i Hercegovina jeste već pogodno tlo za njemačke investicije. Mi nismo tako mali da bi bili neinteresantni za njemačke investitor niti smo preveliki da bi predstavljali magnet za investiranje. Negdje smo u sredini. Ta sredina se može pojačati sa jedne strane isticanjem naših komparativnih predosti kao što su energetski sektor, organska poljoprivreda, turizam, drvna industrija i sl. S druge strane jače ekonomsko povezivanje regiona prvenstveno zemalja bivše Jugoslavije koje i danas imaju komplementarne privrede bi stvorilo jači interes velikih njemačkih investitora. Također ne smijemo zaboraviti da u Bosni i Hercegovini postoje i veliki njemački investitori koji imaju više nego pozitivna iskustva kao što je Volkswagen, Heidelberg Cement, Meggle i sl.

U Nürnbergu sam 7. maja 2014.  prezentirao ekonomske potencijale Bosne i Hercegovine. U Gradskoj vijećnici Nürnberga se okupilo oko 140 političara i potencijalnih investitora iz Bavarske  i Baden-Württemberg, dvije najrazvijenije pokrajine Njemačke. Znači interes itekako postoji i uvjeren sam da će taj interes biti materijalizovan povećanjem njemačkih investicija u Bosnu i Hercegovinu.

Osim toga bosanskohercegovačke firme su prisutne na svim velikim i značajnim sajmovima u Njemačkoj od Sajma namještaja u Kölnu do Zelene sedmice Sajma poljoprivrede i Sajma Turizma u Berlinu.

Veliki Meša Selimović je jedno napisao da voda i novac uvijek nađu put. Našim naporima ovdje želimo pomoći njemačkom novcu da nađe put prema Bosni i Hercegovini.

VIJESTI.BA: Kako gledate na trenutnu političku situaciju u BiH, s posebnim osvrtom na oktobarske izbore?

DILBEROVIĆ: Bosna i Hercegovina je u permanentnoj političkoj krizi što je u neku ruku i razumljivo jer se radi o zemlji koja u isto vrijeme prolazi kroz bolne procese reforme i tranzicije zajedno sa postratnom rekonstrukcijom kako infrastrukture tako i ljudskih duša. Naravno tome treba pridodati komplikovan i dijelom nejasan politički i ustavni sistem. Ali napredak je zabilježen, iako nedovoljan ipak se ide naprijed. Nije dobro uspoređivati se sa lošijim, već uvijek sa boljim. Ipak i u našem okruženju postoje zemlje koje imaju lošije ekonomske pokazatelje od onih koje ima Bosna i Hercegovina. Još se puno toga treba uraditi i misli da je za nove ideje potrebna i nova generacija političara i lidera.

Kada govorim o liderima onda mislim na tim jer Bosna i Hercegovina nikada neće imati jednog klasičnog političkog lidera već moguće istaknutog i sposobnog team-leadera koji će znati kako objediniti i uvezati sve one političare koji našu zemlju vide kao prosperitetnu članicu euro-atlantskih integracija. Jer nam je tu i mjesto.

Jedini nacionalni problem u Bosni i Hercegovini je neimaština, nezaposlenost, siromaštvo i na te pošasti nije imun niti jedan narod niti građanin Bosne i Hercegovine. Nevjerovatno je da živimo u zemlji iznimnih potencijala a nemamo snage, volje, pameti da te potencijale iskoristimo. Vrijeme je da se kako moji Hercegovci kažu “dozovemo pameti”.

VIJESTI.BA: Za kraj, koja je Vaša poruka bh. građanima pet mjeseci uoči izbora?

DILBEROVIĆ: Ja nisam političar već profesionalni diplomata i moj posao je da radim za svaku vladu bez obzira na njihovu ideološku obojenost, te da svoje profesionalno znanje i sposobnost iskoristim za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine. Lično smatram da sam u tome uspio u svojoj karijeri.

Uvjeran sam da narod zna ko može i na koji način da pomogne da napokon izađemo iz trenutne političke i ekonomske krize.

Postoje dani, a takav je dan Općih izbora u oktoburu 2014. godine, kada svaki pojedinac u Bosni i Hercegovini ima apsolutnu moć da promjeni stanje u zemlji na bolje. Tu moć mu osigurava glasački listić,  glasačka kutija i slobodna izborna volja. Zato sam uvjeren da treba glasati za najbolje, najsposobnije i najpametnije u pruženom političkom spektru Bosne i Hercegovine. Takvi se sigurno mogu naći. Isto tako ne smijemo zaobravti da lošu vlast biraju dobri građani koji ne izlaze na izbore.

Stoga nemam dileme da će se nakon oktobra 2014. godine otkočiti procesi koji trenutno stoje. Ne samo zato što će to učiniti nove vlasti nakon izbora već i zato što je to logičan, prirodni i politički slijed koji niko više u Bosni i Hercegovini, ma koliko se lupao u svoja nacionalna prsa, ne može zaustaviti.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)