U djelima Hasana Kafije Pruščaka su temelji naše političke i religijske misli
Sastavni dio naučnog skupa čini predstavljanje knjige o Hasanu Kafiji, njegovom životu i radu s posebnim osvrtom na njegovo najpoznatije djelo “Usulul-hikem fi nizamil-alem – Temelji mudrosti o uređenju svijeta”.
Prisutnima su se obratili akademik Enes Karić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku, dr. Elvira Dilberović, federalna ministrica obrazovanja i nauke, dr. Muharem Avdispahić, rektor Univerziteta u Sarajevu, dr. Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, dr. Adnan Kadrić, direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu, dr. Dževada Šuško, direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, kao i pokrovitelj manifestacije Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema IZ-a u BiH.
– Već 400 godina medrese u BiH imaju Pruščakovu tradiciju u islamskim naukama koja se osvježavala, modernizirala, ali kako je on ustanovio programe i planove vjerskih predmeta, glavne dionice su i dalje ostale uz tu osavremenjenu i moderniziranu formu – kazao je akademik Karić.
Ukazao je na to da je prigodnim izdanjem pod naslovom “Hasan Kafi Pruščak” koje je objavio Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u saradnji s “El-Kalemom”, izdavačkim centrom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, prvi put u BiH ovom manifestacijom njegova djela, prevedena na engleskom, francuskom, njemačkom, mađarskom, objavljuju, a također je tu i transliteracija njegova djela „Temelji mudrosti u uređenju svijeta“ na latinici, na turski jezik,.
– Sretni smo da danas ovu 400.godišnjicu djela Hasana Kafije Pruščaka možemo ovako da obilježimo. On je kritički mislilac a njegovo djelo „Temelji mudrosti u uređenju svijeta“ su jedna kritika neefikasnosti, nepotizma, korupcije u državi, tako da se mnoge dionice vrlo aktualno mogu čitati i danas – naglasio je Karić.
Pojašnjava da je u ovom djelu Pruščak govorio o mentalitetu državnih službenika, državne administracije u tom vremenu, koji su bili inertni, impotentni, nezainteresirani da donesu boljitak svojim podanicima, a danas su svuda podanici proglašeni u građanima, Pruščak se u tom pogledu može čitati i danas.
Ministrica Dilberović je kazala da su historičari saglasni da je Kafija Pruščak jedan od najvećih alima i najistaknutijih ličnosti na polju islamskih znanosti, „bio je vrstan poznavalac nekoliko znanosti, a sva njegova djela su od izuzetno velike vrijednosti i živio je s temama o kojima je pisao što njegovom djelu daje posebnu vrijednost“.
Reis Kavazović je pored ostalog kazao da je djelo Hasana Kafije Pruščaka od iznimno velikog značaja za BiH, ali i za evropski kontekst i islamsku tradiciju općenito, te da su u njegovim djelima „sami temelji naše političke i religijske misli“
– To su vrela iz kojih izvire naša bosanska islamska tradicija, njegov naučni opus obuhvata široki spektar naučnih disciplina. Bio je alim, muderris, državni službenik, politički analitičar i kritičar koji je svojim radom stekao mjesto u samom vrhu osmanslijskog intelektualnih krugova– istakao je Kavazović.
Reis Kavazović je izrazio nadu da će Pruščakova djela, misao,duhovna i intelektualna stremljenja biti inspiracija ovovremenoj inteligenciji da slijedi njegov primjer.
Hasan Kafi rođen je u Pruscu (Akhisar) u ramazanu 951/krajem novembra ili početkom decembra 1544.godine, a njegovo potpuno ime glasi Hasan Kafi b.Turhan b.Dawud b.Ja'qub az-Zibi al-Aqhisati al-Bosnawi.Svojim kniževnim imenom (mahlaš) Kafi se počeo koristiti još 1580.godine. Umro je 1615.godine.
Napisao je 17 djela iz različitih oblasti, iz filozofije, teologije, prava, retorike, stilistike, a navode se i četiri djela koja su predmet sporenja među istraživačima.
( FENA)
