Kultura

Tradicionalno farbanje jaja: Kuhanje u kori od luka ili soku od cvekle s najlon čarapama

Tradicija farbanja jaja datira još od davnina, a prema nekim izvorima iz paganskog perioda. S vremenom se dosta izmijenila, ali katolici i pravoslavci koji slave Uskrs/Vaskrs i poštuju običaje i danas farbaju jaja na tradicionalan način.

Običaji se mogu pratiti do ranog kršćanstva u Mezopotamiji odakle se, prema zapisima, širilo prema Rusiji i Sibiru preko pravoslavaca, a kasnije i u Evropu putem katolika i protestanata. Pretpostavlja se da su kršćani ovaj običaj preuzeli od Egipćana iz period prije dinastija. Veže se za ritual proljeća u antičkom vremenu.

U Africi su pronađena izrezbarena jaja noja stara 60.000 godina. U preddinastijskom periodu Egipta i rani kulturama Mezopotamije i Krete jaja su bila povezana sa smrću i ponovnim rođenjem, a zlatna i srebrna jaja noja su bila stavljana u grobove Sumeraca i Egipćana prije 5.000 godina.

Kršćani farbaju jaja u čast krvi Isusove i time slave njegovu žrtvu. U zapisu iz 1610. godine Rimljani su jeli ova jaja za Uskrs uz janjetinju, hljeb i drugu hranu koju uzgoje sami. Sva hrana je nošena na blagosiljanje.

Farbanje jaja povezuje se i s proslavom okončanja velikog posta. Ranije je tradicija bila da se jaja skupljaju od početka posta. S obzirom da nije bilo frižidera i da nisu mogla dugo stajati, domaćice bi ih skuhale i tako čuvale do Uskrsa.

Kada je u pitanju bojenje jaja, postoje različiti načini. Nekada davno, kada nije bilo boja, domaćice su ih farbale tako što su jaja kuhale s korom od luka i hrasta ili ljuskom od oraha, te u soku od cvekle.

Šare su pravile umotavajući vunu u oguljinu od luka. Najpopularniji oblik – list pravi se tako što se list stavi na jaje i omota najlon čarapom, a potom se kuha u boji. Nakon što se skuha, list se ukloni. Ista metoda koristi se i za druge šare.

U Ukrajini je poznata metoda bojenja voskom. Boje su pripremali od osušenih biljki, korijena, borovnice, kore ili insekata. Žutu boju dobijali su od cvijeta, a zlatnu od luka. Crvenu boju dobijali su od kampehovog drveta, tamno zelenu i ljubičastu od kore sjemenki suncokreta pomiješanih sa borovnicom. Crna boja dobijala se od ljuske oraha.

Danas su metode raznolike. Za oblike se koriste gumice koje stavite na jaja pa ih kuhate u boji ili na njih nalijepite ljepljivu traku koju ste prethodno izrezali u željenom obliku. Ukoliko želite dekorativna jaja, onda uvijek možete koristi bezbojni lijepak i na njega nanijeti šljokice, mrvice, čokoladu i sl.

Možete koristiti i jestivu tečnu boju, a za neke oblike možete koristiti i bjelance kao ljepilo.

Kako god ih ukrasili, bitan savjet je da, ukoliko ih farbate u vodi, stavite i kap sirćeta kako jaja ne bi pucala.

Prirodne boje
Žuta– cvjetovi kamilice, maslačka, kurkuma u prahu, list breze, kora limuna ili narandže
Narandžasta – crvena aleva paprika, ljuske crnog luka
Crvena – sok od cvekle iz konzerve, smrznute maline, borovnice, kupine, ljuske crvenog luka, brusnice
Smeđa – list i ljuska oraha, list hmelja, kora drveta šljive, ljuske crnog luka, jaka crna kafa ili crni čaj
Plava – sok od borovnice, listovi crvenog kupusa
Zelena – listovi špinata, kopriva
Bordo – sušeni cvjetovi kantariona
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close