VELIKA Britanija, vodeći vojni saveznik SAD-a i najveći europski potrošač na obranu, ima samo oko 150 spremnih tenkova i možda desetak ispravnih topničkih oružja dugog dometa. Vojne zalihe toliko su ispražnjene prošle godine da je britanska vojska razmatrala nabavu višecijevnih raketnih bacača iz muzeja kako bi ih nadogradila i donirala Ukrajini. Od te se ideje u konačnici odustalo.
Francuska, sljedeći najveći potrošač na obranu, ima manje od 90 komada teškog topničkog oružja, što je jednako onome što Rusija gubi otprilike svaki mjesec na ukrajinskom bojištu. Danska nema teško topništvo, podmornice ni sustave protuzračne obrane. Njemačka vojska ima dovoljno municije za dva dana borbe, piše američki The Wall Street Journal.
Vlade diljem Zapada tolerirale su oslabljene vojske, oslanjale su se na SAD
U desetljećima nakon završetka Hladnog rata vlade diljem Zapada tolerirale su oslabljene europske vojske jer je Amerika, sa svojom golemom vojskom, poduprla Sjevernoatlantski savez i obrambenu politiku u Europi. Na SAD je prošle godine otpadalo gotovo 70% NATO-ove potrošnje za obranu.
No sad zabrinutost ozbiljno raste jer se Amerika okreće prema više izolacionističkom stavu, a u isto vrijeme se nakon dvije godine krvavog rata u Ukrajini opet pojavljuje potencijal ruske prijetnje Europi. Ne postoji neposredna vojna opasnost za Europu od Rusije, a zapadni vojni i politički čelnici misle da je Rusija za sada obuzdana svojim ratom iscrpljivanja u Ukrajini.
Što ako Rusija pobijedi u Ukrajini?
Ali ako Rusija na kraju pobijedi u Ukrajini, malo tko sumnja u sposobnost Moskve da se potpuno naoruža u roku od tri do četiri godine i izazove probleme drugdje. Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama se javno žalio zbog gubitka Ruskog Carstva koje je obuhvaćalo Ukrajinu i druge istočnoeuropske zemlje, uključujući Baltik.
Velik dio europskog industrijskog kapaciteta za proizvodnju oružja oslabio je tijekom godina proračunskih rezova, a promjena takvog trenda izazov je u vrijeme kada se većina vlada suočava s proračunskim ograničenjima uslijed sporog gospodarskog rasta i starenja stanovništva, kao i velikog političkog protivljenja smanjenju troškova za socijalnu skrb kako bi se financirala obrana.
Europa se “sustavno demilitarizirala jer nije morala trošiti novac” zahvaljujući nedostatku očite prijetnje i američkoj vojnoj dominaciji diljem svijeta, rekao je Anthony King, profesor ratnih studija na Sveučilištu Warwick. “Ona je zapravo otišla na spavanje”, dodao je. Rat u Ukrajini razotkrio je dubinu problema koje Europa ima s obranom.
“Ako se ozbiljno ne posvetimo proizvodnji streljiva…”
“Iako je kombinirana gospodarska i industrijska moć Rusije i njezinih saveznika patuljasta u odnosu na zemlje NATO-a, mi smo sami sebi dozvolili da nas nadmaše”, rekao je Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a. “Ukrajina je sada u ratu iscrpljivanja, a ako se ozbiljno ne posvetimo proizvodnji streljiva, ratna prijetnja će nam postati sve bliža”, dodao je.
Predsjednik Biden tvrdi da NATO ima čvrstu potporu Amerike i da je savez jači nego ikad. No bivši predsjednik Donald Trump, koji se ponovno natječe za predsjednika na izborima 2024., opetovano je dovodio u pitanje vrijednost NATO-a. Iako je podržao klauzulu NATO-a o kolektivnoj obrani, sukobio se s čelnicima saveza oko financiranja i broja američkih trupa. Čelnici obiju američkih političkih stranaka dugo su pozivali Europu da plaća više za vlastitu obranu.
Napori da se usvoji nova američka pomoć Ukrajini naišli su na otpor republikanaca u Kongresu, a borbe u Gazi odvukle su politički fokus SAD-a s Ukrajine. Bijela kuća je rekla da SAD neće moći nastaviti isporučivati više oružja i opreme Ukrajini ako Kongres ne odobri dodatna sredstva do kraja godine.
Ako Amerika prestane slati većinu pomoći Ukrajini, EU neće imati dovoljno zaliha
Europske države obećale su milijarde pomoći Kijevu, ali su rekle da se suočavaju s ekonomskim ograničenjima i ograničenjima proizvodnje oružja. Ako SAD odustane od pružanja većine pomoći, Europa neće imati zalihe da nadoknadi razliku niti može opskrbiti Ukrajinu i obnoviti svoje snage u isto vrijeme.
Šef vojnog odbora NATO-a, nizozemski admiral Rob Bauer, rekao je ove godine da Europa sada može “vidjeti dno bačve” u smislu onoga što može ponuditi Ukrajini.
Čini se da je malo vjerojatno da će Europska unija održati obećanje da će isporučiti milijun očajnički potrebnih topničkih granata Kijevu do ovog proljeća. Dosad je isporučila tek oko trećinu toga. Sjeverna Koreja, siromašna diktatura s populacijom od 25 milijuna, isporučila je više od milijun granata Rusiji u istom razdoblju, prema zapadnim dužnosnicima i izjavama ruske vlade.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da ako pomoć potpuno presuši, oni neće moći nastaviti s ofenzivom kojoj je cilj oslobađanje okupiranih teritorija, a možda neće moći zadržati ruske postrojbe, koje imaju potporu daleko veće zemlje s nadmoćnijim rezervama ljudstva i opreme.
“Kad se prijetnje povećavaju, morate se pripremati”
General Patrick Sanders, najviši zapovjednik vojske Ujedinjenog Kraljevstva, uspoređuje ovaj trenutak u europskoj povijesti s 1937., kada su Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi saveznici raspravljali o tome hoće li se na kraju morati suočiti s Hitlerom. “Lekcija iz 1930-ih je da kada se strateški kontekst i prijetnje počnu povećavati, a mislim da je to ono što vidimo, tada se trebate početi pripremati za to”, rekao je iz svog ureda u britanskom ministarstvu obrane.
“Putin bi mogao izvršiti pritisak na druge zemlje koje nisu članice NATO-a, poput Moldavije ili Gruzije, pokrenuti diverzantske napade na Baltiku ili dodatno ojačati rusku vojnu prisutnost u Kalinjingradu, strateškoj ruskoj eksklavi između Poljske i Litve”, rekao je Mark Sedwill, bivši britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Poljska je požurila ojačati svoju vojsku, a Finska i Švedska pridružile su se NATO-u kako bi dobile sigurnosna jamstva saveza.
Europa je nekad bila vojna sila, ali…
Vojno slaba Europa velika je promjena za kontinent koji se mogao pohvaliti najboljim svjetskim oružanim snagama od barem ranih 1500-ih do 1940-ih, niz od pet stoljeća u kojima su europske vojske i pomorska sila podijelile svijet na globalna carstva.
Ta je dominacija završila tijekom Drugog svjetskog rata, kada su se europske vojske drugi put u nekoliko desetljeća međusobno pretvorile u prah. Nakon toga su SAD i SSSR iskočili kao glavne vojne sile.
Tijekom Hladnog rata europske nacije s obje strane Željezne zavjese imale su snažne vojske. No period mira nakon Hladnog rata omogućio je vladama da smanje vojnu potrošnju u korist svega drugoga, od mirovina do zdravstvene zaštite, podižući bogatstvo i životni standard diljem kontinenta, ali ostavljajući vojske znatno slabijima.
Njemačka vojska, koja je na kraju Hladnog rata imala pola milijuna ljudi u Zapadnoj Njemačkoj i još 300.000 u Istočnoj Njemačkoj, sada ima 180.000 ljudi. Samo je Zapadna Njemačka do 1980-ih imala više od 7000 tenkova. Današnja Njemačka ih ima oko 200, od kojih je samo polovica vjerojatno operativna, prema vladinim dužnosnicima. Industrija zemlje može proizvesti samo oko tri tenka mjesečno, rekli su ti dužnosnici.
“Vojsci nedostaje sve, od toaleta do oružja”
“Oružanim snagama nedostaje sve”, rekla je Eva Högl, parlamentarna povjerenica za njemačke oružane snage, predstavljajući nalaze svog izvješća ranije ove godine. Njemačkim vojnim bazama ne nedostaju samo naoružanje i streljivo već i funkcionalni toaleti i internet, rekla je. Jedna postrojba jurišnih helikoptera 10 godina čeka da joj dostave kacige, pokazuju njezini nalazi.
Nizozemska je raspustila svoju posljednju tenkovsku jedinicu 2011. godine pripojivši preostalih nekoliko tenkova njemačkoj vojsci. Vojna obveza u većini europskih zemalja ukinuta je nakon Hladnog rata.
Danas su Rusija, Kina i Indija rangirane kao moćnije vojne sile od Ujedinjenog Kraljevstva, europske vojske s najvišim ocjenama, dok su Južna Koreja, Pakistan i Japan rangirani iznad Francuske, druge po rangu europske sile, prema Global Firepoweru, web-stranici koja koristi javne podatke za objavu godišnje rang-liste snage svjetskih vojski.
Južna Koreja, u kojoj Hladni rat nikad nije završio s obzirom na prijetnju iz Sjeverne Koreje, sada ima vojsku jednake veličine – otprilike pola milijuna ljudi – kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka zajedno. Također ima vojnu industriju svjetske klase, koja pomaže naoružavanju Poljske.
Europa nema vojsku spremnu za borbu protiv dobro naoružanog neprijatelja na kopnu
Ratovi u Afganistanu i Iraku, u kombinaciji s rezovima u proračunu za vojsku, pokazali su da je velika većina europskih vojski spremna za protupobunjeničke operacije u dalekim zemljama, ali je slabo opremljena za borbu protiv dobro naoružanog neprijatelja u teškom kopnenom ratu, kakav se već gotovo dvije godine vodi u Ukrajini.
Britanija je ulagala u lako oklopljenu opremu, poput oklopnih Land Rovera, umjesto u teško topništvo jer se borila protiv slabije opremljenih neprijatelja. “Razmišljalo se u stilu ‘za nas su svi ratovi opcionalni'”, rekao je Simon Anglim, vojni povjesničar s King's Collegea u Londonu.
Putin je to promijenio. Od 2005. godine počeo je otvoreno govoriti o svom cilju ponovnog zauzimanja izgubljenih dijelova bivšeg Sovjetskog Saveza, poput Armenije i Gruzije. To je pojačalo napetost sa Zapadom na način koji je malo tko očekivao prije nešto više od deset godina.
U obranu najviše uložile zemlje koje graniče s Rusijom ili su blizu nje
Poljska, Finska i baltičke zemlje, koje redom sve dijele granicu s Rusijom ili su blizu nje, najbrže su napredovale u izgradnji svojih vojski. Poljska je rekla da sljedeće godine želi potrošiti više od 4% svog BDP-a na obranu, gotovo dvostruko više nego 2022.
Poljska bi mogla imati najjače konvencionalne snage u Europi za dvije ili tri godine, rekao je Bence Nemeth, direktor tečaja Advanced Command Staff na Obrambenoj akademiji Ujedinjenog Kraljevstva, vrhunskom postdiplomskom vojnom programu.
Ruska potrošnja na obranu sljedeće će godine porasti na 6% njezine gospodarske proizvodnje, s oko 3.9% ove godine, prema ruskom ministarstvu financija. To bi bila najviša razina od raspada Sovjetskog Saveza, rekli su ekonomisti koji prate podatke.
Kad bi rat u Ukrajini prestao danas, Rusiji bi trebalo tri do pet godina da obnovi dovoljno kapaciteta za napad na drugu zemlju, prema estonskoj vojnoj obavještajnoj službi.
Rusija se prebacila na ratnu ekonomiju
Dok Rusija ne objavljuje podatke o svojoj proizvodnji oružja, statistički redovi u njezinim izvješćima o industrijskoj proizvodnji ukazuju na značajan rast. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda – vrsta za koju analitičari kažu da uključuje oružje i streljivo – porasla je za 31% u prvih 10 mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Druge stavke povezane s vojnom proizvodnjom također su porasle. Proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda porasla je za 34 posto, a tzv. posebne odjeće za više od 37 posto. Nasuprot tome, proizvodnja lijekova smanjena je za oko 2%.
Njemačka trenutačno nije u stanju voditi obrambeni rat i mora se ponovno naoružati u svjetlu ogromnog vojnog nagomilavanja Rusije, rekao je zapovjednik njemačkih oružanih snaga. “Moramo se naviknuti na ideju da ćemo možda morati voditi obrambeni rat”, rekao je general Carsten Breuer za jučerašnje izdanje novina Frankfurter Allgemeine. Vladavina mira na koju se društvo naviklo “više ne postoji”, rekao je.
“Nedovoljno brzo”
Kad se udruže, snage NATO-a tehnološki su superiornije od Rusije, kažu neki europski dužnosnici, iako je sposobnost NATO-a da se te snage zajednički bore neprovjerena. Ukrajina je dokaz da manja, ali bolje vođena sila može izazvati moćnu silu poput Rusije.
“Ljudi će možda reći da su Rusi dobili snažan udarac, a mi se ne trebamo brinuti. To je valjana tvrdnja, ali zanemaruje preostalu rusku snagu”, rekao je John Deni, profesor na Ratnom koledžu američke vojske i stručnjak za europske vojske. “Ako nam Rusi predstavljaju velik problem u Europi, pitanje je mogu li tehnologija i napredne sposobnosti tu napraviti razliku? I tu vidimo neke izazove”, dodao je.
Druga velika briga je vrijeme potrebno da se europska obrambena industrijska baza natjera da promijeni brzinu ako prijetnja Rusije poraste. “Definitivno se troši više novca, ali do povećanja vojnih sposobnosti mogle bi proći godine”, kaže Nan Tian, viši istraživač na Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira, koji prati globalne vojne izdatke.
Britanska vojska tek se sad modernizira
Općenito se smatra da britansku vojsku vode vrlo sposobni vojnici i da ima specijalne snage koje su među najboljima na svijetu.
Ali troškovi obrane kao udio u BDP-u Ujedinjenog Kraljevstva prepolovili su se od sredine 1980-ih na oko 2.2%, a vojska tek sada prolazi modernizaciju. Kombinacija nedovoljnog financiranja i neuspjelih ugovora o nabavi za nadogradnju opreme oslabila je uslugu. “Potrebne su vam supersposobne zračne snage. Trebate supersposobnu mornaricu. Imamo ih. Ali nepotpuni ste ako nemate vojsku”, rekao je Sanders, viši zapovjednik vojske Ujedinjenog Kraljevstva.
Britanija nije imala potpuno spremnu oklopnu diviziju od Zaljevskog rata 1991., rekao je nedavno parlamentu Ben Wallace, koji je do kraja kolovoza bio britanski ministar obrane.
Britanija je 2020. godine najavila svoje najveće povećanje potrošnje za obranu od Hladnog rata. Ali očekuje se da će se ukupna veličina vojske i dalje smanjiti na 72.500 vojnika s punim radnim vremenom s prethodnog cilja od 82.000.
Zamjenjuju svojih 227 tenkova sa 148 modernijih inačica, ali one neće biti spremne do 2027. Od postojećih 227 tenkova, samo 157 može biti raspoređeno u roku od 30 dana, a možda samo 40 u potpunosti funkcionira i spremno je za akciju, kažu vojni analitičari. Naime, mnogi tenkovi su u skladištima ili se nadograđuju.
Ujedinjeno Kraljevstvo obvezalo se da će povećati izdvajanja za obranu na 2.5% BDP-a, ali samo kada to ekonomski uvjeti dopuste.
Index.hr
