Svjetski humanitarni samit u Istanbulu: Novi početak ili „skupa prodavnica priče“

125 MILIONA UGROŽENIH U SVIJETU

Svjetske vođe su se danas okupile u Istanbulu zvanično pokazujući optimizam kako bi neutralisali javnu zabrinutost da će se samit pokazati „skupocjenom prodavnicom priče“ umjesto katalizatora promjene, piše britanski Guardian, prenosi agencija Patria.

Uprkos kritikama da je samit tek prilika za fotografisanje, a da će postići vrlo malo, političari su se danas okupili u Istanbulu u nominalnom pokušaju da reformiraju globalni humanitarni sistem.

Predstavnici 175 zemalja, uključujući 57 šefova država ili vlada, učestvuje u svjetskom humanitarnom samitu, zajedno sa Generalnim sekretarom UN-a Ban Ki-moonom koji nastoji restruktuirati način na koji svijet odgovara na humanitarne krize.

Dvodnevni samit će biti prilika za debatu o pristupu globalnim krizama pogoršanim ratovima, klimatskim promjenama i elementarnim nepogodama.

Guardian izvještava da je zapadnjački šef države najvišeg profila koji će učestvovati na samitu upravo Angela Merkel, dok će Veliku Britaniju predstavljati sekretar za razvoj Justine Greening. Oko 6.000 humanitarnih radnika će takođe učestvovati u debatama i panel diskusijama ovog dvodnevnog događaja.

Sa rastućim problemom osoba kojima je potrebna humanitarna pomoć – oko 125 miliona, humanitarnim organizacijama sa resursima manjim nego ikada, te ugroženim međunarodnim pravom, Ban nastoji dovesti međunarodnu zajednicu do toga da postigne dogovor oko novih globalnih humanitarnih standarda.

On se nada da će lideri postići dogovor u vezi sa boljim strukuiranjem humanitarne pomoći; većih fondova za lokalne grupe; većeg poštivanja pravila rata; boljeg planiranja odgovora na humanitarne krize uzrokovane elementarnim nepogodama i klimatskim promjenama; i široj distribuciji izbjegličke populacije u smislu prihvatanja.

Naglašavajući prospekte samita, Herve Verhoosel, glasnogovornik samita je rekao:

– Ovo je prvi put u 70-godišnjoj historiji UN-a da se samit organizuje s ciljem razgovora o humanitarnim pitanjima. Živimo u najgoroj humanitarnoj situaciji od 2. svjetskog rata – imamo 125 miliona ljudi u svijetu kojima je potrebna humanitarna pomoć. Možemo li se nositi s tom situacijom na način na koji to činimo danas, ili nešto trebamo promijeniti? Zato je generalni sekretar sazvao konferenciju, podvukao je Verhoosel.

Ništa manje, kritike samita dolaze u sve većem broju od strane humanitarnih radnika i onih koji se bave ljudskim pravima; Medecines Sans Frontieres (MSF) su nazvali samit „smokvinim listom za međunarodne poraze“, a Oxfam je događaj opisao kao „skupu prodavnicu priče“. Kolumnista američkog magazina „Foreign Policy“ zapitao se da li samit može učiniti „više lošeg nego dobrog“.

MSF je čak otkazao učešće na konferenciji, objašnjavajući da više ne vjeruje da okupljeni lideri imaju istinsku želju da ispune obećanja. Govoreći za Guardian, MSF-ov direktor za Veliku Britaniju Vickie Hawkins je komentirala da je mala vjerovatnoća da će iste zemlje koje u ovom momentu izbjegavaju obaveze prema izbjeglicama, već iduće sedmice okrenuti novi list.

– Za nas je takva kontradiktornost previše. Nemamo povjerenja da će konferencija promijeniti bilo šta. Vidimo mnogo dobre namjere, ali i prazne retorike. Kad se uzme u obzir trenutno ignorisanje međunarodnog prava, osjećamo da je potrebno mnogo više, kazala je Hawkins za Guardian.

Hawkins je takođe naglasila da su ciljevi samita grandiozni, te isuviše politični za nezavisne humanitarne grupe kao što je njena.

– Za nas, riječ „humanitarno“ je izbačena iz humanitarnog samita. Ovo je samit sa mnogo širom i dugoročnijom političkom agendom nego što je humanitarna pomoć, potcrtala je Hawkins.

Izvršni menadžer Oxfama Velika Britanija, Mark Goldring je ovako prokomentarisao samit:

– Ovaj samit mora biti više nego tek skupa prodavnica priče, tako što će se dotaći propalih pokušaja vlada da riješe konflikte i zaustave kulturu nekažnjavanja u kojoj se civili ubijaju bez posljedica.

Goldring je dodao da bogate nacije ne mogu prati ruke od patnje za koju su dijelom sami odgovorni.

– Oni su dužni preuzeti više njihovog dijela obaveze kad su u pitanju najugroženije kategorije. Nedavni potezi kao što su dogovor između EU i Turske, te planovi da se kontrola EU granica prepusti afričkim zemljama sa dubioznim ljudskim pravima su opasan presedan, to predstavlja trgovinu pravima izbjeglica kako bi ih se držalo podalje od našeg praga, te izbjegavala odgovornost za njihov status. Prošle sedmice, vlada Kenije se povela za primjerom evropskih zemalja odbivši sirijske izbjeglice time što je zatvorila izbjeglički kamp Dadaab, objasnio je izvršni direktor Oxfama, Mark Goldring.

Glasnogovornik samita Verhoosel je na kritike reagovao razočarenjem, potežući argument da UN i njene članice moraju početi od nečeg, te da bi današnji skup mogao biti ta polazna tačka.

– U toku samita moramo pokušati uraditi sve što možemo, kazao je Verhoosel pitajući se kako kritičari skupa mogu unaprijed znati ishod događaja koji se još uvijek nije desio.
– Možda gledaju u kristalnu kuglu, sarkastičan je bio glasnogovornik samita UN-a.