-TopSLIDEBiHKultura življenjaLifestylePolitika

Svjetski dan zaštite šuma 21. mart

Svjetski dan zaštite šuma obilježava se 21. marta i prilika je da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite. Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih nacija, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke.

Gubitak šuma nastaviće se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.

Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i slično. U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.

Kako je to bilo nekad?

Šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Nekad je Evropa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do vrućih pustinja.

Ove drevne šume bile su isprekidane otvorenim područjima na kojim se šuma nije mogla razviti. Danas je drevna šuma uglavnom nestala. Rušila se zbog drvene građe i materijala za potpalu ili kako bi se napravio prostor za obradive površine. Većina danas preostalih šuma naknadno je zasađena, ali ipak postoje dragocjene prašume u kojima stabla nisu zasadili ljudi.

Danas, šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji: procjenjuje se da pokrivaju 31 odsto ukupne zemljine kopnene površine kao i da čuvaju preko 80 odsto biološke raznolikosti našeg planeta. Izvor su hrane i sirovine za velik dio stanovništva, povoljno utiču na klimu i režime vodotokova i štite zemljište od erozije. U novije vrijeme sve se više govori o važnosti šuma u socijalnom smislu, opštekorisnim funkcijama šuma i važnosti istih za zdravlje ljudi. Kroz prizmu aktualnih klimatskih promjena važnost šuma očituje se i kroz činjenicu da su šume najveća aktivna spremišta ugljika.

Ekološka važnost šuma danas je višestruka

Šume sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, a one iznad i u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Kod dugotrajnih kiša i pljuskova s velikom količinom vode i kod topljenja snijega, šume akumuliraju velike količine vode koju kasnije polako otpuštaju. Posebno su važne nizinske šume koje imaju važnu ulogu zaštite od poplava.

Važnu ulogu šume imaju i pri zaštiti tla od erozije, klizanja tla, odnošenja tla vjetrom i vodom te osiromašivanja tla, posebno na nagnutim terenima. Važna su zaštita prometnica od padanja kamenja i udara vjetra te utječu na smanjenje umora vozača i čine vožnju ugodnijom. U alpskom područjima šume imaju značajnu ulogu jer sprječavju nastanak lavina i klizanje snježnih masa.

Veće šumske površine utiču i na klimu tako da ublažavaju velika kolebanja temperature u obližnjim naseljima i sprječavaju pojavu strujanja hladnih zračnih masa. Ljeti povećavaju vlažnost zraka, te sprečavaju promjene mikroklime određenog područja, štite naselja od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke te zadržavaju velike količine prašine. U procesu asimilacije pročišćavaju vazduh, a to nerijetko dovodi do propadanja stabala zbog prevelikog onečišćenja.

Zdrave šume proizvedu oko 20 tona kisika po hektaru godišnje, a pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama te su važne za očuvanje biološke raznolikosti.

Buka

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close