Svjetski dan močvarnih staništa: Bardača, nekad blago prirode sada je polje kukuruza

Midhat Hajdarević 2023-02-02

Svjetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day) obilježava se od 1997. godine, svakog 2. februara.

Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. februara jer je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.

Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.

Do sada joj je pristupilo 170 država, koje su čak 2341 područje proglasile vlažnim područjima od međunarodnog značaja.

‘Ramsarsko područje’ je močvarno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća.

Iz Centra za životnu sredinu ranije su rekli da je procijenjeno da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta.

“Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, onečišćenje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promjene. Kada je riječ o močvarnim staništima u našoj zemlji, jedno od najvrjednijih je Zaštićeno stanište ‘Tišina’ koje je smješteno na teritoriji opštine Šamac”, ističu iz Centra.

U okviru projekta Sava Ties, koji se realizuje u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a čiji je dio i Centar za životnu sredinu, tokom 2019. godine uspješno je završeno istraživanje i mapiranje prisutnosti i zastupljenosti stranih invazivnih biljnih vrsta.

Močvarna područja imaju poseban značaj za ptice močvarice, kojih preko dvije milijarde svake godine seli iz centralne i istočne Evrope preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora do zimovališta u sjevernoj ili centralnoj Africi.

BARDAČA- POLJE KUKURUZA

Kad u internet pretraživač Google ukucate pojam “Bardača”, prvi podaci o njemu obavijestiće vas da je Močvara Bardača kompleks od 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbas, sjeveroistočno od Banjaluke u blizini grada Srbac. Uz to stoji da je rezervat površine 670 hektara dom za preko 170 različitih vrsta ptica. Ovo mjesto je fascinantno za posmatranje ptica, lovci ga smatraju zabavnim za lov, koji je dozvoljen, za razliku od Hutovog blata u Hercegovini, a dozvoljen je takođe i ribolov, na svih 11 jezera koliko ima ovaj rezervat.

Biljni i životinjski rezervat Bardača kod Srpca do prije nekoliko godina predstavljao je jedinstveno prirodno bogatstvo za Republiku Srpsku i cijelu BiH. Svjetski ramsardski komitet 2007. godine stavio je ovaj rezervat na listu područja od svjetskog značaja, jer je na njegovoj površini živjelo 178 vrsta ptica, a neke od njih su bile jedinstveni endemski primjerci, pa je tako Bardača dobila međunarodnu zaštitu.

Bardača, nekad močvrno područje, sad je polje kukuruza.

Podsjetimo da je stanje na Bardači katastrofalno, ovo prirodno blago pretvoreno je u polja kukuruza.

Na ekološki problem u Komplesku Bardača stručnjaci već godinama upozoravaju, ali situacija se na ovom, nekad prirodnom blagu, nije promijenila. Sada je područje gdje su bila jezera pretvoreno u poljoprivredno zemljište na kojem je posađen kukuruz.

Danas imamo samo dva jezera, a njih 9 je pretvoreno u privatno poljoprivredno zemljište na kojem se sije kukuruz.

Naime, ekolozi već dugo upozoravaju na alarmantnost situacije u kojoj se nalazi kompleks jezera Bardača. Veliki dio područja je isušen i pretvoren u poljoprivredno zemljište, a sa aspekta prisutnosti vode, vegetacije i životinjskih vrsta, učinjena je nepopravljiva ekološka šteta

Bardača nekad