Sve opasnosti dugog sjedenja
Svima kojima posao diktira da sjede i više od osam sati dnevno zdravlje može biti ozbiljno ugroženo. Pored kičme, na meti su i srce i krvni sudovi.
Dugotrajni rad u kancelariji ispred računara može dovesti do niza zdravstvenih posljedica uzrokovanih sjedenjem u nepravilnom položaju. Pored problema sa kičmom, dugo sjedenje može uzrokovati pojavu šećerne bolesti, gojaznosti i degenerativnih oboljenja koštano-zglobnog sistema.
– Veliki broj poslova koji zahtijeva sjedeći položaj dovodi do opterećenja mišića vrata, ramena i ruku i pri dugotrajnom naprezanju može doći do ozbiljnih posljedica. Kao rezultat pojave prevelike napetosti mišića i ukočenosti zglobova dolazi do umora i iscrpljenosti, problema sa očima, glavobolje, teškoća sa cirkulacijom i koncentracijom. Redovne vježbe istezanja i opuštanja mogu umnogome doprinijeti prevenciji pomenutih tegoba – priča za “Magazin” dr Zdravko Poleksić, načelnik Službe za hirurgiju kičmenog stuba u Institutu za ortopedske bolesti Banjica.
Doktor kaže da moderan način života, nedostatak vremena, razne tehnološke pogodnosti i neaktivno provođenje slobodnog vremena doprinose da nam sjedenje bude način života i direktno pridonose fizičkoj neaktivnosti.
– Kod sjedećeg položaja dolazi do skraćenja mišića pregibača kuka kao i skraćenja i zategnuća grudnih mišića. S druge strane, dolazi do izduživanja i slabljenja mišića gornjeg dijela leđa. Prve je potrebno istezati a druge jačati. Kada ovome pridodamo i napetost i ukočenost vratnih i ramenih mišića, ukočenost ručnih zglobova, zamor očiju, probleme sa cirkulacijom, jasno je da programi vježbi na radnom mjestu treba da sadrže kretanje, dinamičke vježbe razgibavanja i jačanja, kao i statičke vježbe istezanja određenih mišića – objašnjava dr Poleksić.
Vježbe treba da su takve da se mogu izvoditi na radnom mjestu u trajanju od desetak minuta, nekoliko puta na dan. Izuzetno je važno da se vježbe izvode polako, pažljivo i da se kontroliše svaki pokret. Ako se tokom izvođenja javi bol, potrebno je prekinuti aktivnost.
– Tokom radnog vremena iskoristite svaku priliku za kratku šetnju. Prošetati do kolege umjesto da se nazove telefonom, koristiti stepenište umjesto lifta, hodati u vrijeme pauze. Na primjer, dok se razgovara telefonom ne treba sjediti, nego ustati i hodati po kancelariji – savjetuje dr Poleksić.
(Žena Blic)
