Sve je isto k’o i lani

Od 15. decembra prošle godine, kad je donesena odluka Kantonalnog suda, Stanići su naplatili milion i po maraka na osnovu izdavanja prostora čiji je vlasnik Federacija BiH, tvrdi on. No, da cijela stvar bude još i crnja, pri svemu tome radnici Feroelektra već 40 mjeseci nisu primili fening po osnovu plate, nemaju penziono i zdravstveno osiguranje i tako dalje. A nije baš da novaca nema. Ne treba ipak zaboraviti da je bivši vlasnik u posljednjih godinu dana naplatio 1,5 miliona KM za izdavanje prostora koji mu više ne pripada, odnosno za izdavanje prostora koji pripada Federaciji BiH i Vladi FBiH. Nevjerovatno, zar ne?

Slučaj Feroelektro na najbolji mogući način oslikava koliko je zapravo neefikasna i općenito nezainteresirana ovdašnja izvršna vlast. Prisjetimo se ukratko. Feroelektro je prije rata bila jedna od najuglednijih bh. kompanija, sa veoma dobrim, iskusnim i kvalitetnim kadrom te sa prilično velikom poslovnom aktivom. Feroelektro se prije rata svrstavao među četiri najveće trgovačke firme u bivšoj Jugoslaviji, što samo po sebi svjedoči o velikom poslovnom ugledu i moći ove kompanije.

No, u procesu tranzicije nakon rata i Feroelektro je došao “na bubanj” u sklopu masovne privatizacije. Ova je kompanija privatizirana početkom 2004. pod veoma čudnim okolnostima i od tog trenutka počinje prava golgota za radnike Feroelektra, a ime ove kompanije ne prestaje da se vrti u medijskim izvještajima. Već u samom procesu privatizacije, dakle dok Feroelektro još nije ni prodat, bilo je jasno da cijela ta stvar ne vodi ničemu dobrom. Najbolju ponudu za Feroelektro zapravo je dao konzorcij tri ovdašnje kompanije iz Visokog, ali je njihova ponuda od pet miliona KM na krajnje čudan način u Agenciji za privatizaciju FBiH stavljena ad-acta te je 60 posto dionica Feroelektra pripalo drugoplasiranom ponuđaču, firmi Stanić-Invest iz Kreševa. Kupac se tada obavezao da će platiti dogovorenu cijenu od dva miliona KM za preuzimanje Feroelektra te da će u naredne tri godine investirati u kompaniju 12 miliona KM i zaposliti novih 200 radnika.
Međutim, umjesto investicija i novih zapošljavanja, u Feroelektro je stiglo suprotno. Broj postojećih uposlenika u narednim godinama pada sa tadašnjih 167 na samo 57. Plate uposlenicima su pri tome smanjene na minimalce, a doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje se doslovno godinama nisu uplaćivali. No, to ne znači ujedno da je novi vlasnik sjedio skrštenih ruku. Imovinu Feroelektra, koja se tada procjenjivala na vrijednost od nekoliko stotina miliona maraka, novi je vlasnik založio kao hipoteku kod poslovnih banaka za podignute kredite. Kako tvrde radnici Feroelektra, taj novac nikada nije došao u kompaniju čija je imovina zadužena, nego je završio ko zna gdje. Javnost će se svakako sjetiti sada već poznatog slučaja sa poslovnom zgradom Feroelektra u strogom centru Sarajeva, u Titovoj ulici preko puta Centralne banke. Ova je zgrada založena kao hipoteka za kredit od pet miliona KM, a kako tvrde radnici, novac nikada nije došao u tu firmu.

Kada je 2008. smijenjena garnitura ključnih ljudi u Agenciji za privatizaciju u FBiH koja je prodala Feroelektro, nova je uprava pokrenula reviziju privatizacije. Zaključak revizije bio je šokantan za sve osim za radnike Feroelektra, iako su svi zapravo znali da tu nešto “debelo ne štima”. Revizija je, naime, ustanovila da je Stanić-Invest ispunio samo dva posto obaveza preuzetih kupoprodajnim ugovorom te je također pokazala da je novi vlasnik u Feroelektro investirao samo oko 800.000 eura, što je jedva 7 posto od dogovorenog i ugovorenog iznosa. Nakon nalaza revizije, cijela je stvar potom preselila na sud. Krajem 2012. Općinski sud u Sarajevu na osnovu tužbe Agencije za privatizaciju FBiH donosi nepravomoćnu presudu kojom je raskinut kupoprodajni ugovor između Stanić-Investa  i Agencije za privatizaciju FBiH.

Međutim, s obzirom na to da je sudija Općinskog suda napravio iz ko zna kojih razloga niz “početničkih, proceduralnih grešaka”, Stanić-Invest uložio je žalbu na presudu te vratio cijeli slučaj na početak pred Kantonalni sud u Sarajevu. Godinu dana nakon toga i Finansijska policija FBiH podnosi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv predsjednika Nadzornog odbora i Uprave Feroelektra. Sredinom septembra prošle godine Kantonalni sud u Sarajevo konačno donosi presudu kojom se raskida kupoprodajni govor sa Stanić-Investom, čime se zapravo vlasništvo nad Ferolektrom vraća Vladi FBiH, odnosno Federaciji BiH.
Mnogi su tada s olakšanjem odahnuli i pomislili da je vraćanje Feroelektra Vladi FBiH početak kraja agonije radnika ove sarajevske firme te da će Federacija BiH konačno od firme koja joj pripada – a preko Vlade FBiH koja je na izvjestan način njen “opunomoćenik” – ponešto izvući za dobrobit cjelokupnog društva. Jer, više nije bilo nikakvih pravnih problema za upravljanje i korištenje imovine Feroelektra. U Registru vrijednosnih papira FBiH jasno je navedeno da je Federacija BiH vlasnik 60,6779 posto dionica Feroelektra, što zapravo znači da je ispoštovana presuda Kantonalnog suda u Sarajevu o vraćanju imovine u vlasništvo Federacije BiH, odnosno Vlade FBiH kao njenog predstavnika.

I do te tačke je sve uredu. Međutim, problem je što novi-stari vlasnik, dakle Vlada FBiH, od tog trenutka do danas ne čini gotovo ništa i ne raspolaže imovinom Feroelektra, kako to uostalom tvrdi i predsjednik sindikalne podružnice Feroelektra. On je prošle sedmice rekao ovdašnjim medijima da i pored sudske naredbe o zabrani korištenja, raspolaganja i otuđenja imovine Feroelektra od 14. septembra prošle godine, Stanići i dalje koriste, raspolažu i upravljaju nekretninama tog preduzeća. Od 15. decembra prošle godine, kad je donesena odluka Kantonalnog suda, Stanići su naplatili milion i po maraka na osnovu izdavanja prostora čiji je vlasnik Federacija BiH, tvrdi on. No, da cijela stvar bude još i crnja, pri svemu tome radnici Feroelektra već 40 mjeseci nisu primili fening po osnovu plate, nemaju penziono i zdravstveno osiguranje i tako dalje. A nije baš da novaca nema. Ne treba ipak zaboraviti da je bivši vlasnik u posljednjih godinu dana naplatio 1,5 miliona KM za izdavanje prostora koji mu više ne pripada, odnosno za izdavanje prostora koji pripada Federaciji BiH i Vladi FBiH. Nevjerovatno, zar ne?

Naravno, znamo kako je sve išlo s konstituisanjem nove Vlade i kakvi su problemi dočekali novu izvršnu vlast na njenom početku rada. Međutim, i pored toga, ipak je prošlo dosta vremena a da ne reagira javna administracija i ne preuzme brigu i upravljanje o Feroelektru. I u drugim zemljama političke partije se svađaju oko raznih stvari, a izvršna vlast pri tome ne funkcionira. Pogledajte samo primjer Italije. Tamo izvršna vlast više ne radi nego što radi i stalno je u nekoj blokadi, ali to ne znači ujedno i da institucije ne funkcioniraju i da ne rade svoj posao. Vlada FBiH i ovdašnje institucije su jednostavno trebale već odavno, bez obzira i na formiranje nove vlasti i probleme u njenom funkcionisanju, preuzeti konačno Feroelektro, jer za to više nema nikakvih, pa čak ni proceduralnih prepreka. Od polovine septembra prošle godine pa do danas je ipak proteklo i previše vremena, a u ovom se slučaju ništa nije promijenilo. Zapravo, sve je isto k’o i lani.

PIŠE: Eldar DIZDAREVIĆ
Oslobođenje