“Svi koji imaju doktorat Sveučilišta na kojem je Čović “počasni doktor” trebali bi ga vratiti, ja svoj doktorat VRAĆAM”!
Jurica Pavičić, hrvatski književnik i filmski kritičar, doktor znanosti, kolumnu u “Jutarnjem listu” posvetio je dodjeljivanju počasnog doktorata Draganu Čoviću od strane zgrebačkog Sveučilišta
Pavičić ukazuje na prosvjed kojeg je tim povodom, kao jedna od rijetkih univerzitetskih profesora, uputila profesorica Đurđica Čilić.
“Mladu profesoricu podrijetlom iz Livna osobito je zateklo što je u nizu zasluga koje su Čoviću donijele honoris causa navodi i šefovanjem mostarskom industrijom “Soko”, Stoga je članove Senata podsjetila da je “Dragan Čović u poduzeću “Soko” za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ratne logoraše bošnjačke nacionalnosti koristio za prisilni rad” i postavila svojim kolegama pitanje “želimo li doista ovo sveučilište opteretiti hipotekom pristajanja na tako teške kompromitacije u kontekstu ratnih logora”?
Pavičić u nastavku teksta piše:
“Pokušajte zamisliti-recimo-da bilo koje njemačko sveučilište počasni doktorat da industrijalcu koji je u Thussenu, ili Kruppu, ili Siemensu koristio ruske ili poljske robove. Pokušajte zamisliti, ne njemačko, nego, eto, bosansko, ili srpsko sveučilište koje počasni doktorat daje političaru koji se u pauzi između političkih sastanaka na sudu brani od optužbi za mito, korupciju i reket. Pokušajte, na koncu, zamisliti kakav bi rusvaj nastao u Hrvatskoj da beogradsko sveučilište da doktorat nekom političaru SAO Krajine, te da u obrazloženju napiše da je “zasluge stekao u teškim trenutcima ukidanja Srpske Rrpublike Krajine“? U Hrvatskoj bi, bez ikakve sumnje, nastao rusvaj. Javljali bi se ministri i šatoraši, biskupi i kolumnisti. Jandroković bi vjerojatno prekinuo posjet Beogradu, a komentatori grmjeli kako se “Beograd nije ništa promijenio”. A sada najveće hrvatsko sveučilište čini nešto navlas isto..”
Jurica Pavičić na kraju kolumne poziva na javno ograđivanje skandala zagrebačkog Sveučilišta:
“Prije nekoliko dana, niz mojih kolega javno se odreklo nagrade hrvatskog novinarskog društva u znak protesta što je istu nagradu dobila TV novinarka blago rečeno osebujnog stila i pogleda na povijest. S obzirom da je doktorat Čoviću nemjerljivo veći skandal od spomenute novinarske nagrade, možda bismo mi koji smo na istom sveučilištu doktorirali trebali napraviti isto što i novinari: zasuti Borasa (rektora zagrebačkog Sveučilišta, op. SB) tuljcima u znak prijezira.
Ne znam za druge, ali znam za sebe. Isti dokorat koji ima Dragan Čović, meni ne treba. Vraćam vam ga“!
(SB / JL)
____
Profesorica Đurđica Čilić: Čović je tragedija hrvatskog naroda u BiH
(Patria) – Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijelio je počasni doktorat Predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću. Tokom izglasavanja 12 članova Senata bilo je suzdržano, a pet ih je bilo protiv.
Profesorica s Filozofskog fakulteta Đurđica Čilić dužim je obraćanjem Senatu argumentirala zašto se počasni doktorat Čoviću ne bi trebao dodijeliti.
„U izvještaju povjerenstva navodi se da je Dragan Čović započeo karijeru ‘u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg Bosne’. Podsjećam povjerenstvo i sve članove ovog senata da u međunarodnopravnom smislu ta republika nikad nije postojala, a da je bosanskohercegovačkim, a posebno bosanskim Hrvatima, osim onim malobrojnima koji su se njezinim osnivanjem okoristili, donijela nepreglednu štetu. Projekt Herceg-Bosne, koji je prokazan i na Međunarodnom sudu u Hagu, a čiji je Čović dosljedni politički nastavljač, zapravo predstavlja tragediju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini“, poručila je profesorica Čilić, dalje objašnjavajući da se u izvještaju povjerenstva spominju i Čovićeve rukovodeće funkcije u mostarskom poduzeću „Soko“, u kojem je šest godina bio i generalni direktor. Tim neospornim činjenicama, potpunoj istini za ljubav, istakla je Čilić, „valja dodati još jednu – s kojom povjerenstvo možda nije bilo upoznato ali postoji dokument o tome objavljen nedavno i u hrvatskim medijima – Dragan Čović je u poduzeću „Soko“ za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ratne logoraše bošnjačke nacionalnosti koristio za prisilni rad“.
„Želimo li doista ovo sveučilište opteretiti hipotekom pristajanja na tako teške kompromitacije u kontekstu ratnih logora?“, upitala je profesorica s Filozofskog fakulteta.
„Argument povjerenstva o Čovićevu zalaganju za vladavinu prava provocira da se podsjetimo: protiv Dragana Čovića vođena su tri sudska procesa – jedan je vezan za organizirani gospodarski kriminal odnosno njegov mandat ministra financija i aferu s iznuđivanjem i primanjem mita od vlasnika mesne firme Lijanović, za što je prvostupanjskom presudom osuđen na pet godina zatvora. Na drugostupanjskom sudskom tijelu presuda je ukinuta. Drugi sudski proces, 2009. godine, pokrenut je optužbom koja Čovića tereti za pogodovanje određenim osobama u kupnji nekretnina. Treći put je optužen 2010. godine, za zloupotrebu položaja u prijenosu duga Hrvatske pošte i telekoma na privatne firme. Ni u jednom od tih procesa Čović nije osuđen.
Danas bi ovaj senat trebao donijeti odluku o dodjeli počasnog doktorata aktivnom političaru iz susjedne države, nositelju velike političke i ekonomske moći stečene dubioznim načinima, za čije se ime vežu i nečasne radnje poput političkog kadroviranja na mostarskom Sveučilištu, kaznene prijave, prisilni rad ratnih zarobljenika u logorima, nerazjašnjene okolnosti naglog bogaćenja.
Podsjećam zato da je Sveučilište prosvjetiteljska institucija, koja pruža utočište i nove mogućnosti ljudima od znanja, i moralo bi uvijek i po svaku cijenu, težiti emancipaciji od političke i ekonomske moći, a ne njezinu dodvoravanju. S pravom možemo posumnjati u autonomiju ovog sveučilišta i njegovih najviših upravljačkih tijela ako ono u trenutku kad je na vlasti HDZ u Hrvatskoj, dodijeli počasni doktorat čelnom čovjeku sestrinske stranke u BiH.
Dopuštam da je glavni motiv povjerenstva i Rektorova prijedloga, želja da se dodjelom ovog priznanja dade simbolička potpora hrvatskom narodu, koji nedvojbeno jest u nepovoljnom položaju u Bosni i Hercegovini, osipa se i napušta BiH, a u Republici Srpskoj i nestaje. Valja u tom kontekstu uzeti u obzir da je za odlazak i nestanak Hrvata u Bosni i Hercegovini a napose u Republici Srpskoj, jedan od glavnih krivaca i politika Milorada Dodika s kojim Čović već godinama njeguje prijateljske odnose i izvrsno surađuje, a jučer je najavljena i koaliciju HDZ-a i najjače srpske političke stranke kojoj je Dodik na čelu.
Sigurna sam da se ovaj senat može dosjetiti drukčijeg, mudrijeg i korisnijeg načina da osnaži položaj Hrvata u susjednoj državi. Pozivam vas da se odlučimo na taj drugi, i za Hrvate u BiH i za ovaj Senat, puno bolji i etički ispravniji put“, poručila je profesorica Čilić.
Ona istakla da na zidu ispred dvorane stoje fotografije osoba kojima je sveučilište u Zagrebu dodijelilo počasne doktorate. Među njima su, spomenula je, i oni koji su to priznanje dobili zbog političkog oportuniteta ili konjunkturnih procesa međusobnog osnaživanja trenutno utjecajnih političkih figura unutar Hrvatske ili između Hrvatske i drugih zemalja. Dodala je da ako se dodijeli doktorat i Čoviću, „bit će to još jedna takva politička gesta Senata.
„Vani, na hodniku, među fotografijama počasnih doktora, i ona je Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin, Vladimira Preloga. Uvjerena sam da Draganu Čoviću među njima nije mjesto“, istakla je profesorica Čilić, prenosi novinska agencija Patria.
