BiHPolitika

Izborni zakon BiH: Dokle će drugi birati naše?

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH danas razmatraju Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona koji je u parlamentarnu proceduru prije nekoliko mjeseci uputila Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH).

Rasprava se održava na zahtjev Doma naroda, koji je ove izmjene usvojio još u julu mjesecu.

Većina političkih partija se izjasnila da je protiv ovog prijedloga, za koji Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, lobira u svakoj mogućoj prilici, tražeći podršku Hrvatske i poslanika Evropskog parlamenta iz ove zemlje, ali i na drugim svjetskim destinacijama.

Zasjedanje Parlamenta o tako važnoj temi kao što je Izborni zakon, održava se u velikoj političkoj napetosti nastaloj nakon intervjua koji je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dao za Deutsche Welle.

Poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) smatraju da nakon stavova koje je iznio Izetbegović uopšte ne postoje uslovi za održavanje ove sjednice, te su zatražili da se ona odloži.

“Klub poslanika SNSD-a izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH doživljava kao prijetnju ratom Republici Srpskoj (RS) i stoga poziva sve predstavnike iz ovog entiteta da bez odlaganja napuste institucije BiH”, navedeno je u pismu koje je Kolegijumu Predstavničkog doma uputio predsjedavajući kluba SNSD-a Staša Košarac.

Tome je prethodio poziv lidera stranaka vladajuće većine u RS-u, Milorada Dodika, Marka Pavića i Petra Đokića, da srpski predstavnici u institucijama Bosne i Hercegovine obustave rad.

Na ove prijetnje, odgovorio je potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Šefik Džaferović.

“Bojkot rada državnog parlamenta predstavlja tešku povredu Dejtonskog mirovnog sporazuma i svako onaj ko se upušta u takvu vrstu aktivnosti treba da zna da postoje konsekvence, negativne posljedice. Savjetujem svima da se ne upuštaju u takvu vrstu aktivnosti”, poručio je Džaferović.

Džaferović: Povreda Dejtonskog sporazuma

Džaferović: Povreda Dejtonskog sporazuma

Većina političkih partija već se izjasnila da je protiv Izbornog zakona onako kako ga je predložio HDZ BiH i stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor (HNS).

Neslaganje su izrazili: SDA, Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Socijaldemokratska partija (SDP BiH) i Srpska demokratska stranka (SDS).

Za sada je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović osigurao podršku svog političkog partnera, Milorada Dodika, odnosno poslanika SNSD-a.

“Sve što rješava frustracije u zemlji i što dovodi do toga da svi imaju ista prava i da niko nikome ne bira predstavnike u vlasti će imati našu podršku jer to pomaže relaksaciji situacije u BiH”, poručuje poslanik Nikola Špirić.

Upravo je ključni smisao izmjena Izbornog zakona, kako ga vide hrvatske stranke, da se ne ponovi “slučaj” Željko Komšić, koji je u dva mandata bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, s čime se nikada nisu pomirili.

Sada se predlaže potpuno drugačiji model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije, zavisno od brojnosti nacionalne zajednice u pojedinim kantonima.

Za analitičare, ali i čelnike drugih partija, to je uvod u nove etničke podjele u zemlji, što HDZ BiH odbija.

“Naš prijedlog ne ugrožava nikoga. On se svodi na to da svatko ima mogućnost izabrati svog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, navodi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak.

HDZ-u se najoštrije suprotstavlja Stranka demokratske akcije najavljujući da je pripremila vlastiti prijedlog.

Klub bošnjačkih delegata je predloženi zakon proglasio štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda zbog čega se obratio Ustavom sudu BiH koji je utvrdio da nema povrede vitalnog interesa ovog naroda.

Prije toga, Ustavni sud je uvažio apelaciju Bože Ljubića i proglasio da je odredba Izbornog zakona prema kojoj se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu, nije u skladu sa Ustavom.

Kako bi se došlo do najboljeg teksta, SDP i DF su zajednički ponudili Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i o broju mandata Parlamenta Federacije BiH, koji se suštinski razlikuje od prijedloga HDZ BiH. Međutim, oni nisu upućeni u državni nego u federalni Parlament i već je zatraženo održavanje vanredne sjednice.

Poslanici Parlamenta BiH, arhiv

Poslanici Parlamenta BiH, arhiv

Istovremeno, sve su glasniji zahtjevi da se pitanja konstitutivnosti naroda i Izbornog zakona rješavaju u paketu.

“Civilizacijska je sramota da Srbi u tri kantona s hrvatskom većinom nisu konstitutivni, a onda neko očekuje da mi imamo razumijevanja za njihove probleme. Isto je tako civilizacijska sramota da nemamo izbore već godinama u Mostaru, ali sve to mora biti u skladu s ustavno-pravnim poretkom BiH”, kaže šefica Kluba SDS-a u Parlamentu Aleksandra Pandurević.

Na sjednici Predstavničkog doma, naći će se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji je predlagač Nezavisni blok, koji se uglavnom odnosi na tehničko unapređenje izbornog procesa.

“Narod u Središnjoj Bosni nestaje”

Ovih dana se oglasio HDZ 1990 u srednjoj Bosni, navodeći da “Hrvati iz BiH nestaju zbog hrvatske politike, a ne zbog Izbornog zakona”. Pismo je upućeno predsjednici Hrvatske i Saboru susjedne zemlje.

”Moramo Vam skrenuti pozornost da je prijedlog koji se nameće od strane HDZ-a BiH (HNS-a) neprihvatljiv i diskriminirajući za Hrvate koji žive u Središnjoj Bosni, Posavini i Republici Srpskoj, jer su pojedine regije u potpunosti izostavljene iz prijedloga. Izborni zakon nije ono zbog čega narod u Središnjoj Bosni nestaje niti su narodi krivi za nestanak Hrvata iz Središnje Bosne. Ma koliko ovo bilo teško reći: Hrvati u Središnjoj Bosni nestaju zbog hrvatske politike koja ih predstavlja i vlada već više od dvadeset godina”, navodi se u pismu članova HDZ 1990. srednje Bosne.

Novo zakonsko rješenje trebalo bi usvojiti najkasnije do raspisivanja opštih izbora koji će biti održani početkom novembra 2018. godine, što znači najkasnije do maja naredne godine.

Suprotno očekivanjima, izmjene Izbornog zakona koje se nalaze u parlamentarnoj proceduri, nisu ispoštovale presude Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH, za diskriminaciju prema manjinama.

Vrijeme ističe a umjesto približavanja, politički stavovi su sve udaljeniji, bez velike želje za postizanjem dogovora.

Očigledan je interes partija da “ušićare” i ojačaju svoje startne pozicije u utrci za glasove birača, bez obzira koliko je Izborni zakon demokratski, transparentan, nediskriminatorski, ukratko, u skladu s evropskim standardima ljudskih prava.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Trenutno uređuje emisiju “Na vratima Evrope”, posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

    RSE

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close