Piše: Borivoje Simić
Iako su velikom broju radnika smanjena primanja a znatan broj je ostao bez posla u vrijeme pandemija koronakrize, statistika pokazuje da je prosječna plata u Bosni i Hercegovini bilježila rast.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH bila je u aprilu, u vrijeme najvećeg talasa epidemije, 942 KM i za 2,3 posto je veća nego što je bila prosječna plata u 2019. godini, a za 2,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine.
Ovaj apsurd pokazuje da statistika nije uvijek realan odraz stanja i da je, kako se zna često reći, “tačan zbir netačnih podataka”.
Ralozi što je prosječna plata statistički porasla iako su u stvarnosti mnogi imali tanje novčanike mogu se kriti u dva osnova uzroka.
Jedan je način na koji statistika izračunava platu, a to je da se u obzir uzimaju samo obavljene isplate plata u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Oni koji, dakle, nisu isplatili plate za april, a bilo ih je sigurno više nego inače, nisu ušli u statistiku, a takvi uglavnom dolaze iz sektora pogođenih pandemijom (hotelijerstvo i turizam, tekstilna industrija, prerađivačka industrija, transport itd) u kojima su, inače, niže prosječne plate.
U tom slučaju u “košu” za izračun prosječne plate ostali su oni sa višim plaćama, uključujući javnu upravu i socijalnu osiguranje, kod kojih je stanje sa isplatama bilo nepromijenjeno, pa prosječna plata bilježi rast.
Drugi važan činilac jeste činjenica da je u vrijeme pandemije nekoliko desetina hiljada ljudi ostalo bez posla i to u uglavnom u djelatnostima sa nižim prosječnim plaćama.
Budući da im je prestao radni odnos i da im njihovi poslodavci nisu isplaćivali plaće, onda su oni “izašli” iz statistike.
Na taj način su statistiku popravili oni koji su ostali u statistici i isplaćivali plate, a oni su dobrim dijelom dolazili iz sektora koji su imali likvidnost i stabilne isplate svojih radnika.
indikator
