Kip Gospe, postavljen ljetos pred školom u Hodovu u koju idu i bošnjačka i hrvatska djeca, izazvao je spor zbog čega bošnjačka djeca danas neće ići u školu. I Bošnjaci i većina Hrvata uvjereni su da mu tu nije mjesto.
Nakon što je općinska administracija načelnika Stjepana Boškovića postavila kip Gospe u blizini škole koju pohađaju djeca bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, očekivalo se da će to priskrbiti nove nacionalne tenzije. Ovaj put, čini se, ipak bezuspješno.
Ali, ipak zbog kipa postavljenog u školskom dvorištu u Hodovu, mjestu nadomak Stoca u istočnoj Hercegovini u kojem su vladali dugogodišnji međunacionalni sukobi Bošnjaka i Hrvata, bošnjačka djeca, njih oko 370, neće ovog ponedjeljka ići u školu, i to ne samo u Hodovu već i u cijeloj općini Stolac.
Ravnatelj škole po bošnjačkom programu Adem Haračić dao je podršku bojkotu nastave, a njegova kolegica, ravnateljica hrvatske škole Marija Kulaš za DW oprezno je izrazila žaljenje što “bošnjačka djeca neće doći na nastavu, ali i nadu da će se ovaj problem uskoro riješiti”.
Huškanje naroda preko svetinja
“Da se mene pita, kip bi se premjestio. Treba poći od sebe i upitati se kako bi nama bilo da je ispred škole postavljen polumjesec i arapska slova. Lijepo živimo sa svojim susjedima, svatko sa svojim problemima kojih nije malo. Ovo nam nije trebalo”, kaže srednjovječni Stočanin Luka. On je u prošlom ratu bio pripadnik HVO-a, a danas kaže: “Svjesni smo svi tko je postavio kip i zašto, ali huškanje naroda jednih na druge nije dobro. I to preko svetinja. Narodu, i ovom i onom, dosta je svega”.
Ovaj nekadašnji hrvatski vojnik, nakon svega, danas je u dvojbi. “Zašto smo ginuli – da bi danas netko svoju i kvalificiranu i nekvalificiranu rodbinu zapošljavao, a drugima kako bude? Treba se zajedno živjeti”, zaključuje on.
Mjesna škola u Hodovu organizirana je po nepopularnome principu – dvije škole pod jednim krovom. Škole, gdje 20-oro bošnjačke djece imaju svoje učionice, nastavnike i ravnatelje, a oko 40-ak hrvatske svoje, gdje školski odmori nisu u isto vrijeme, gdje se bošnjačka i hrvatska djeca uopće ne druže i od malih nogu navikavaju na segregaciju, odvojenost i zamišljenu “crtu neprilaženja”. Ovakva neprirodna odvojenost, čini se, postaje mučna i sramotna i jednima i drugima.
Borba za jednakost: zbližavanje, a ne razjedinjavanje
Za kip Gospe između škole i školskog igrališta mjesni župnik don Damjan Raguž doznao je slučajno. I on kao i mjesni imam Asim Bajrić vrlo su cijenjeni među vjernicima ali i više nego svjesni anateme koju nosi prošlost i nacionalni sukobi Hrvata i Bošnjaka.
“S postavljenim kipom međugorske Gospe u školskom dvorištu nemam ništa i nitko me nije kontaktirao po tom pitanju, iako se prije postavljanja kipa trebalo kontaktirati i mene i mjesnog biskupa. O kipu sam čuo od drugih”, kratko kaže za DW tamošnji župnik don Damjan Raguž. Gospin kip nalazi se svega dva-tri kilometra od župne crkve.
Ovu područnu školu pohađa i troje djece imama Asima Bajrića, ujedno i predstavnika Vijeća roditelja, mladog hodže koji je u ovaj kraj došao prije četiri godine. On svoju djecu neće poslati u školu. “Imam lijepe kontakte s roditeljima hrvatske djece i odgovorno tvrdim da su to ljudi koji poštuju stav crkve i uvaženog don Damjana da nije mjesto vjerskim obilježjima u krugu javne ustanove, škole. Ne želimo da naša djeca ne idu u školu. Ovo nije obustava nastave nego apel kako bi se riješio problem”, komentira ovaj imam za DW. Kaže da mu je žao što se slučaju daje politička konotacija kao sukobu SDA i HDZ-a.
Asim Bajrić, lokalni imam
‘Bošnjaci ne smiju ukloniti Gospu’
“Gospa kao vjerski simbol ne smeta, ali ovdje se šalje poruka da bošnjačka djeca nisu dobrodošla i da nisu svoji na svome. Hajde da ova borba za pravo i jednakost rezultira još većem našem zbližavanju, a ne razjedinjavanju”, poziva ovaj imam i naglašava kako je vjernike upozorio da “ne pomišljanju na uklanjanje kipa jer će to rješavati oni koji su ga i postavili”.
Na ‘slučaj Gospe’ upozoravala je šefica Ureda Vijeća Europe u BiH Mary Ann Hennessey, koje ja kazala da se postavljanje religijskih simbola jedne zajednice u prostor javne škole protivi principu inkluzivnog obrazovanja. Ali, čini se da mještani stolačke općine neće dopustiti da kip Gospe bude i povodom novog međunacionalnog razdora.
Narodu je svega dosta
Ivana Marić, političarka analitičarka ocjenjuje kako se namjernim iniciranjem vještačkog konflikta ponovno žele prikriti stvarni problemi i to posebno u stolačkoj općini gdje se smiruju međunacionalni sukobi. “Narod može i želi zajedno živjeti. Političarima trebaju vještački problemi kako bi skrenuli pozornost s teške ekonomske situacije. Sukobi se nameću od strane političkih stranaka koji na tome zarađuju nacionalne bodove jer se pokazalo da su inscenirani sukobi najbolji način za dobivanje glasova”, komentira za DW Ivana Marić, politička analitičaraka.
Ona je uvjerena da postavljanje međugorske Gospe nije vezano za vjerske osjećaje. “Pravi vjernik zasigurno neće raditi takvo nešto samo da bi provocirao druge. Mislim da je narodu više svega dosta”, zaključuje ona.
- DWD
- Autor Vera Soldo
